Voditelj Odjela epidemiologije u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Dobrica Rončević ističe da se epidemija koronavirusa u Hrvatskoj trenutačno kreće vrlo nekontrolirano, što bi realno moglo dovesti do daljnjih pogoršanja. Velike brojke novozaraženih ipak su, kako dodaje, rezultat broja testiranja koje se trenutačno provodi u dovoljnoj mjeri.
“Trenutačno u Hrvatskoj imamo vrlo neuredno i nekontrolirano širenje epidemije. Virus se proširio masovno i nisu još na odgovarajući način implementirane propisane mjere. Kod ovakve brojke od 1.424 nova slučaja teško je imati sustavan epidemiološki nadzor. Kvaliteta obrade podataka opada zbog manjka epidemiologa i manjkavosti informatičkih sustava. Na ovaj su način pacijenti prepušteni sebi i svojim obiteljskim liječnicima. O njihovu nadzoru sada ovisi koliko će se brojke potencijalno zaraženih nastaviti i koliko će se infekcija širiti dalje. Nitko od liječnika obiteljske medicine ne očekuje kvalitetu obrade s obzirom na njihove kadrovske mogućnosti i raspoloživo vrijeme, no jedina alternativa takvom pristupu jest da se kontakti uopće ne obrađuju te da se ljudi samo testiraju, a poslodavci im daju mogućnost da u slučaju samoizlacije rade od kuće ili otvaraju bolovanja. Većina europskih zemalja s ovim razmjerima epidemije došla je već u situaciju da se zaražene koronavirusom uopće ne obrađuje, već se sav naglasak stavlja na bolničko liječenje pacijenata”, upozorava Dobrica Rončević.
VEZANE VIJESTI
U trenutačnoj situaciji opće preventivne mjere i nadzor nad njihovim provođenjem, sve je što preostaje od zaštitnih mehanizama od daljnje eskalacije pandemije. Pojedinačno upravljanje epidemijom, kako tvrdi Rončević, više nema utjecaj na njezino smanjenje. “Svaki pojedinac, organizacija i djelatnost trebali bi implementirati mjere tako da to bude način funkcioniranja, uključujući i restrikcije kretanja na onim mjestima gdje se događaju klasteri infekcije. Mislim da u tom smjeru i idemo”, dodaje Rončević za Novi list.
Primorsko-goranska županija jučer je od 640 testiranja zabilježila 63 nova slučaja zaraze koronavirusom. Porast je i broja hospitaliziranih te je u jednom danu u Klinički bolnički centar Rijeka zaprimljeno šest novih pacijenata s dijagnozom covida-19. Zasad je još uvijek samo jedna osoba na respiratoru u riječkom respiracijskom centru.
Unatoč porastu broja novozaraženih u PGŽ-u i činjenici da najvjerojatnije ni današnja brojka neće bitno odstupati od pedesetak novozaraženih, iz Rončevićeve izjave moglo bi se zaključiti da će se s nastavom na daljinu za učenike predmetne nastave u osnovnim školama i srednjoškolce ipak malo pričekati.
“Incidencija od više od 50 novih dnevnih slučajeva kroz uzastopno tri dana bi po odluci županijskog Stožera civilne zaštite trebala biti indikator da škole prijeđu na online nastavu. No, za takvu nam je odluku bitna i dobna struktura kroz dane, a s obzirom na to da je u srijedu od 63 nova slučaja zabilježeno svega troje maloljetnika i nema puno izostanaka u školama, može se zaključiti da epidemija u školama još nije poprimila razmjere, kao što nam je to slučaj s epidemijom među radnim stanovništvom.
Stoga treba analizirati potrebu da se nešto zatvara, posebice iz razloga što je pedagoški opravdano da se što manje nastave održava online i nije poželjno da se potreba za tim paušalno određuje. Zaključak županijskog Stožera i dalje stoji, ove brojke jesu alarm, ali će se uvođenje takve mjere dalje raspravljati s predstavnicima sustava obrazovanja. Činjenica je da ne treba brzati ako epidemija u obrazovnim ustanovama nije poprimila velike razmjere jer se radi o općem indikatoru zbog čega takve odluke nije moguće donositi preko noći”, kaže Rončević.
U jučerašnjoj brojci od 63 zaražena osim troje djece u dobi do 18 godina, petero je zaraženih koji su stariji od 65 godina. Svi ostali su radno aktivno stanovništvo, a, kako kaže Rončević, među zaraženima je dosta mladih i studentske populacije. Najviše zaraženih na području PGŽ-a i dalje imaju Rijeka i okolica. Zaraza se širi u raznim kolektivima, a problem su i razna lokalna javna okupljanja.
“Naglasak osim savjesti svakog pojedinca treba staviti i na pridržavanje preporuka i mjera od organizatora raznih skupova, počevši od kulturnih preko sportskih do komercijalnih. Njihovo održavanje nije opravdano i svakako bi ih trebalo odgoditi, a ako se održavaju, ne bi se smjelo samo formalno pridržavati propisanih mjera”, ističe Rončević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
