Zaposleni u pravosudnim tijelima sa splitskog područja poslali su prije nekoliko dana resornom ministarstvu, Hrvatskom saboru, Vrhovnom sudu, Pučkoj pravobraniteljici i Sindikatu pravosudne policije predstavku u kojoj traže izjednačavanje koeficijenata s ostalim zaposlenicima.
Za veće su koeficijente zakinuti informatičari, referenti za izvršenje kazne zatvora i prekršajnih sankcija, računovođe, zemljišno-knjižni referenti, vozači, dostavljači, spremačice i drugi zaposlenici i namještenici u sustavu pravosuđa. Za razliku od njih veće su koeficijente posljednjim, prošlogodišnjim, povećanjem dobili zapisničari, upisničari i voditelji pisarnica.
Uz predstavku su zato priložili i peticiju koju su im potpisali svi suci triju sudova sa splitskog područja, a to isto su još prošle godine učinile i njihove kolege u ostalim gradovima Hrvatske, no do danas nisu dobili odgovor.
Zaposleni u pravosudnim tijelima smatraju da im je nepovećavanjem koeficijenata nanesena nepravda i navode da je svakim danom nezadovoljstvo veće zbog čega iz sustava sve češće odlaze službenici i namještenici osposobljeni za obavljanje tih specifičnih poslova.
Navode da su u nepovoljnom položaju od rujna prošle godine kada je oko 5000 zaposlenika u pravosudnom sustavu dobilo povećanje plaće od devet posto, dok njih 2500 njih. Procjenjuju se da je tako svaki od zaposlenika kojemu nije povećan koeficijent ostao bez minimalno pet do 10 tisuća kuna, ovisno o radnom mjestu, a prosječna plaća, primjerice, informatičara se kreće oko četiri tisuće kuna.
Razlike u plaćama su tolike da primjerice informatičar na odvjetništvu u Splitu ima koeficijent 0,854, dok za isti posao njegov kolega u Zagrebu na Ustavnom sudu ima 1,519, a voditelj odjeljka financijsko knjigovodstvenih poslova u Splitu ima koeficijent 1,067, a njegov kolega u Zagrebu 2,278, a obavljaju iste poslove.
Sindikat pravosudne policije Hrvatske još se 2019. s istim zahtjevom obraćao bivšem ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću tražeći da ih se primi na razgovor. U nekoliko su navrata, kažu, upozoravali i na alarmantno stanje u pravosuđu i potom dobili obećanje da će se nešto napraviti, no naposljetku je sve ostalo “mrtvo slovo na papiru”.
Posebno nezadovoljni informatičari
Ne odustajući od svojih prava zaposlenici su prosvjedovali pred sudovima širom Hrvatske, čak odlazili na prosvjed u Zagreb, ali i dalje se ništa nije događalo. U međuvremenu je zbog male plaće na desetke njih dalo otkaz i otišlo na bolje plaćena radna mjesta van sustava.
Armin Tatarević iz Sindikata pravosudne policije podsjeća kako je 1. kolovoza 2019. godine na snagu stupila Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi te je nastupilo parcijalno povećanje plaće od devet posto i to samo zapisničarima, upisničarima i voditeljima pisarnica čime se stvorilo ozračje ogorčenja i diskriminacije prema zaposlenicima koji nisu obuhvaćeni povećanjem.
Posebno su nezadovoljni informatičari koji smatraju da se Pravilnikom o službenicima i namještenicima u sudovima i državnim odvjetništvima dodatno degradira informatička struka koja posljednjih godina odrađuje informatizaciju i digitalizaciju pravosudnih tijela. Ističu da informatičar sa srednjom stručnom spremom na sudu ima plaću od 3900 kuna. Podsjećaju da je prije povećanja dijelu zaposlenih u pravosudnom sustavu informatički referent imao plaću četrdesetak kuna veću od zapisničara. Danas je razlika 310 kn.
No, sudskom zapisničaru plaća je povećana za oko 350 kuna (9,65 posto) u odnosu na informatičkog referenta pa je danas razlika od preko 300 kuna u korist zapisničara. U slučaju Informatičarima s višom stručnom spremom plaća je na razini sudske zapisničarke kojoj je dovoljna srednja stručna sprema.
Zajednički cilj – učinkovito pravosuđe
Predsjednica Odbora zaposlenih u pravosudnim tijelima Sindikata pravosudne policije Tamara Čatlak Cindro kaže da je jedini ispravni način da se izmjenama koeficijenata izvrši izjednačavanje onih kategorija zaposlenika koji nisu ranije bili obuhvaćeni povećanjem. Otkriva da ukoliko ne bude ispravljena nepravda koja je počinjena prema njima neće propustiti priliku pred Ustavnim sudom zatražiti ocjenu ustavnosti sporne uredbe. “Vjerujemo da će svi kojima smo poslali predstavku istu uvažiti jer nam je cilj zajednički, a to je učinkovit rad pravosuđa kao zajednički interes ministarstva i zaposlenih u pravosuđu”, poručuje Čatlak Cindro.
U odgovoru Ministarstva pravosuđa i uprave se navodi kako sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike njihovu plaću čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu
plaću. Osnovna plaća umnožak je koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.
Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi propisani su nazivi radnih mjesta, stručni uvjeti koji moraju ispunjavati službenici za raspored na ta radna mjesta i koeficijenti složenosti poslova radnih mjesta. Uredba je javno dostupna u Narodnim novinama, kažu u Ministarstvu. “Ministarstvo pravosuđa i uprave upoznato je sa zahtjevima pojedinih službenika na sudovima. Napominjemo da je riječ o jedinstvenim radnim mjestima u državnim tijelima”, stoji u odgovoru ministarstva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
