Prema novom nacrtu prijedloga Europske komisije za raspodjelu 120.0000 migranata i izbjeglica iz Grčke, Mađarske i Italije, Hrvatska bi ih trebala primiti 1064.
Prema nacrtu dokumenta Europske komisije u koji je Hina imala uvid, Hrvatska bi iz Italije od ukupno 15.600 prihvatila njih 138, iz Grčke od 50.400 njih 447 i iz Mađarske od 54.000 migranata i izbjeglica Hrvatska bi trebala primiti 479. To je 1064 ljudi, puno manje od brojke od oko tri tisuće koja je posljednjih dana kružila po medijima.
Komisija bi svoj prijedlog trebala predstaviti u sljedećih nekoliko dana. Riječ je još uvijek o nacrtu, koji u konačnoj verziji može izgledati drukčije.
VEZANE VIJESTI
Hrvatska po ovom nacrtu treba primiti 0,89 posto od broja migranata u tri zemlje koje su suočene s najvećim izbjegličkim teretom.
Komisija je koristila četiri kriterija za raspodjelu – broj stanovnika, visina BDP-a, prosječan broj tražitelja azila na milijun stanovnika u razdoblju 2010-2014, te stopa nezaposlenosti.
Najveći teret trebale bi podnijeti Njemačka, koja treba primiti nešto preko 26 posto od 120.000 migranata i izbjeglica, zatim Francuska 20,3 posto.
Hrvatska je u srpnju donijela odluku o prihvatu 550 ljudi od 40.000 migranata koji se nalaze u Italiji i Grčkoj.
Riječ je o prvoj raspodjeli kako bi se olakšao teret Grčkoj i Italiji, koje su tada bile najviše izložene priljevu migranata s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike. Sada se njima pridružila i Mađarska nakon što je u velikoj mjeri promijenjene ruta dolaska i migranti umjesto preko Sredozemlja sve češće dolaze u EU preko zapadnog Balkana.
Zemlje članice još se uvijek nisu dogovorile ni oko raspodjele ovih prvih 40 tisuća, a u srpnju su dogovorile raspodjelu 32.000 ljudi.
Gdje smjestiti izbjeglice?
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je u četvrtak novinarima da se sredstvima iz schengenskog fonda već grade prihvatni centri u Trilju i Tovarniku, svaki sa smještajnim kapacitetima za stotinjak osoba.
“Započela je gradnja kad smo dobili novce iz Europske unije, međutim ti centri su samo dio sustava”, rekao je Ostojić dodavši kako ti centri neće riješiti problem izbjegličkih valova, a mogli bi biti gotovi do kraja godine.
Ostojić je prije otprilike dva tjedna za Index je kazao kako Hrvatska može smjestiti do 900 azilanata, točnije od 700 do 900 ljudi. Spominjao je tada Centar u Ježevu, koji može smjestiti otprilike 100 ljudi. No, Ostojić kaže kako će Hrvatska primiti izbjeglice bolje nego Srbija u njihovima parkovima, pa odmah nadodao kako u Ježevu misli dizati dodatne šatore.
Predložio je i bivše vojne objekte u Puli kao rješenje, no IDS je ideju odbio, ne žele izbjeglice ni u Puli ni u Istri općenito.
Ministarstvo vanjskih poslova o tome gdje bi se moglo smjestiti izbjeglice, ako dođe do pojačanog dolaska kaže:
“Prihvatilište u Kutini ima kapacitet za smještaj 100 osoba i služi za smještaj ranjivih skupina tražitelja međunarodne zaštite (maloljetnici bez pranje, obitelji s djecom, bolesne osobe i osobe s posebnim potrebama i sl.), a prihvatilište u Zagrebu ima kapacitet za smještaj 600 osoba. Također, obzirom na trenutnu situaciju u susjednim zemljama priprema se organizacija dodatnih privremenih smještajnih kapaciteta za migrante u okviru izrade prethodno spomenutog plana”, odgovorili su Indexu iz MUP-a prije nekoliko dana.
DUUDI će biti ključan u rasporedu
Prvotni Vladin plan oslanjao se na Državni ured za upravljanje državnom imovinom koji tvrde da imaju objekte koje je moguće brzo staviti u funkciju. Na sličan način postupilo se u slučaju lanjskih katastrofalnih poplava u Slavoniji, a navodno je 15 takvih objekata.
Naime, glavni uvjet za prihvat većeg broja izbjeglica je da prostor ima pet tisuća kvadrata, stoga je i logično kako su se na listi DUUDI-ja našle većinom bivše vojarne i to četiri. To su one u Dugom Selu, Karlovcu, Varaždinu i Puli. Spominje se i Ferijalni dom u Vukovaru kao i neka odmarališta na jadranskoj obali, a koja trenuno nisu u funkciji. Riječ je, naglasimo, tek o početnim planovima.
Osijek je, kaže zamjenik gradonačelnika Denis Ambruš, spreman odmah osigurati kvalitetan smještaj za 500 ljudi – u društvenim domovima Mjesnih odbora.
Grad Rijeka, iako tvrde da nemaju dugoročno rješenje, spominje prazna skladišta na Žabici, objekt Crvenog križa, prazne prostore u nekadašnjem industrijskom kompleksu Hartera. Međutim, kako tvrdi vlast u Rijeci, problem je što je Rijeka površinom mali grad, i nema velikih praznih površina na kojima bi se mogli izgraditi izbjeglički kampovi.
Split za dolazak izbjeglica ima rješenje – bivšu vojarnu Dračevac.
“U jednom dijelu tog kompleksa je sada Općinski sud, u drugom se odvijaju neke druge aktivnosti, a postoji i dio koji je devastiran te bi se, uz malo truda i novca, temeljito čišćenje, sređivanje prozora i sanitarnih čvorova, mogao dovesti u pristojno stanje. Prema grubim procjenama, tamo bi se moglo smjestiti i nekoliko tisuća ljudi. U slučaju potrebe, dogovorit ćemo i postavljanje šatora i kemijskih WC-a.
Pročelnici su danas izašli na teren da točno procjene situaciju, a namjeravamo pozvati i branitelje, posebno splitske brigade, da se uključe u pretpripremne radnje koje ćemo provoditi u koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske, Crvenim križem i Državnom upravom za zaštitu i spašavanje”, rekao je za Index gradonačelnik Splita Ivo Baldasar.
Bez obzira na potencijalna rješenja pojedinih gradova, zbrinjavanje izbjeglica na dulji rok prije svega je stvar državne politike i politike resornog ministarstva, koje će morati slijediti lokalne vlasti.
