Filozof, teoretičar kulutre, esejisa, Boris Buden bio je gost intervjua N1 na 1 u kojem se razgovaralo o gorućim pitanjima na Balkanu posljednjih mjeseci. Intervju je vođen u Banja Luci gdje je Buden u okviru Otvorenog univerziteta održao predavanje na temu: Poslije Jugoslavije i poslije socijalizma - Šta dolazi poslije?

Zoran Milanović, Aleksandar Vučić, “ulizivanje Evropi” i zbog čega Bosna i Hercegovina u “dejtonskoj luđačkoj košulji” tapka u mjestu posljednjih 20 godina bile su samo neke od tema razgovora. Razgovor s Budenom vođen je u trenutku kad su Srbija i Hrvatska međusobno pozatvarale granice.

Hoće li se granice hermetički brisati zbog procesa ulaska u EU, prvo je pitanje na koje je odgovorio.

“Granice su politički instrument koji služi regulaciji političkih i ekonomskih odnosa. One su filter, nešto propuštaju nešto ne. Danas puštaju kapital, financijsku moć, kredite”, kazao je dodavši da je to novi tip ovisnosti. “Kapital može, ali ljudi ne mogu. Odnosno, neki mogu neki ne”, kazao je.

Buden smatra da hrvatski premijer Zoran Milanović granicama vodi predizbornu kampanju, odnosno da se ulizuje nacionalističkom bloku i da je cijela ta drama nastala upravo zbog toga.

Priča o izbjeglicama je sekundarna, kazao je. “Aktivisti su jasno rekli da se ne radi o broju ljudi koji se nije mogao racionalno rasporediti. Stvari ne funkcioniraju zato što su izbjeglice predmet političkog prepucavanja”.

Kazao je da smo imali priliku gledati raspad EU pred našim očima na jug i sjever, tijekom još uvijek aktualne izbjegličke krize.

Portugal, Italija, Grčka i Španjolska su južne zemlje koje zovu “svinjama”. “Podsjeća me na bivšu Jugoslaviju, a raspala se jer su se jug i sjever razvijali različito”.

Buden je dodao da su ljudi bolji nego vlast, jer bolje razlikuju dobro od zla. “Količina gluposti nigdje na svijetu nije toliko koncenrirana kao u našim intelektualnim krugovima. Ljudi ne moraju slušati elite. Ne moraju biti pismeni, ali su pametni da vide razliku između dobra i zla”, kazao sugovornik Snežane Mitrović.

Dodao je i da nam diplomatska elita nije potrebna uopće, jer služe nečemu čega uopće nema.

Na pitanje o negiranjima bosanskog jezika, Buden je kazao: “Kada ćemo činjenicu da se razumijemo pretvoriti u nešto korisno. Srpska akademija nauka i umjetnosti tvrdi da nema bosanskog jezika. Ja tvrdim da nema srpskog”.

To opravdava činjenicom da današnji jezici imaju poziciju vernakulara, kao u srednjem vijeku. Funkcioniraju kao sekundarno sredstvo komunikacije, budući da se sve za život krucijalne stvari, poput financija, svjetske ekonomnije, temeljne političke odluke i egzistencijalnih pitanja poput rata i mira odvijaju na engleskom jeziku, odnosno “novom” latinskom.

Je li nacionalizam kroz sadašnja uređenja pobijeđen?

“Ako je nacionalizam nešto čega se možeš odreći, o čemu onda govorimo? Nacionalizam je politički instrument. Sva bit nacionalizma nije u tome da su ljudi nacionalisti, nemaju pametnija posla nego mrziti jedni druge. Sva ta priča je politički projekt”.

Nisu to ni eksremisti, divljaci, Šešelj, Karlobag, Virovitica ili Hrvatska do Drine, kaže Buden. Istaknuo je i to da je ideja države na Balkanu nacionalistička. Utjerivanje naroda u okove koncepta nacionalne države je zločinački nacionalistički projekt.

U nekadašnjoj Komunističkoj partiji postojale su veće razlike nego između SDP-a i HDZ-a u Hrvatskoj.

“Prije nekoliko dana Milanović vodi rat sa Srbima. Zatvara granice, drčni frajer zagrebački, sad će on Srbima nešto reći, a u isto vrijeme u Hrvatskoj štrajkaju prosvjetni radnici koji rade za šaku riže”.

Predstavlja se kao socijaldemokrat, cijeli taj koncept ga ne zanima – on sada ratuje sa Srbima, govori Buden. Dodaje je i  da su ljudima na ovim prostorima potrebne radikalne alternative.

Tvrdi da ljudi na ovim prostorima sada vide da je Europa rješenje za sve probleme u BiH i na Balkanu. “Ovi narodi misle da neko drugi zna šta je dobro po njih, jer imaju moć. SAD i Europa nemaju interes za Balkanom, niti oni znaju šta rade”.

“Europa se lomi nad problemima zbog kojih se raspala Jugoslavija”, uvjeren je Buden, koji je kazao da mi imamo iskustva s tim i da bi trebalo biti obratno – odnosno da trebamo iskoristiti naše iskustvo da pomognemo Europi koja “ne zna ni kuda će ni kamo će”.

Koje su to naše nacionalne povijesti o kojima naša djeca uče. Ne možete napredovati u “luđačkoj košulji Dejtona”. To je nešto što je trebalo zaustaviti rat, a ne da se razvija.

Neonacizam u regiji nije iskorijenjen, on je u temeljima ovih projekata. Kazao je da ga treba nazivati fašizmom, koji služi pacifikaciji klasnog sukoba u kapitalizmu. “U tom smislu, na našim prostorima gdje ima dovoljno razloga za klasne sukobe – klasnih sukoba nema”, dodavši da današnji oligarsi vode rat protiv ljudi za svoje pozicije.

Rad je bezvrijedan postao, i da se ta riječ više ne koristi jer “neka tamo crkva je izvor identiteta, a ne to što radim”.

“Katolička crkva, njen univerzalni kompleks je politička institucija. Hrvatska katolička crkva ima svoje uporište u klerofašizmu još od doba Španskog građanskog rata kada se prepoznala u Francovoj priči”.

Dodao je da uloga crkava u politici je dokaz velikog napretka ateizacije vjere. “Ona ulazi u prostor države, društva, poduzetništva, ekonomske moći. To je ono što ih zanima”.

Prisustvo crkve u našim životima je izraz krize vjere još od prihvaćanja kršćanstva.

Za kraj, Buden je kazao da cijela realnost u kojoj živimo je stvorena na nasilju. “Legitimitet elita izrasta iz nasilja i ratova na ovim prostorima. Zločin je elementarni dio rata, a mi živimo u toj realnosti”.

Ipak, nije sve tako crno, rekao je Buden.

“Postoje simptomi koji kažu da ovako više ne može. Postoji veći broj ljudi koji kažu isto, a oni se uvezuju s drugim ljudima sličnih mišljenja. Dolazi na scenu generacija koja nema drugu šansu nego da bude pametnija od one koja ih je upropastila. Nemaju šta izgubiti osim svojih okova, što je velika vijest”.