Gost Novog dana bio je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, članice koalicije Hrvatska raste.
Još jednom ste, kao stranka umirovljenika, na izborima pozicionirani lijevo. Što je presudilo?
Mi smo već ovaj mandat odradili sa SDP-om, parlamentarna smo stranka i to obvezuje. Moraš biti jako nezadovoljan da bi je napustio, a čovjek mora imati i određenu sigurnost. Kad smo već postali parlamentarna stranka, cilj nam je da tako i opstanemo. Vi vidite da postoji još 15 osnovanih stranaka i da ni jedna nema kapacitete i potencijale da unapređuje i čuva prava umirovljenika. Obveza nam je ostati u parlamentu, logično nam se nametalo da ostanemo u koaliciji.
VEZANE VIJESTI
Koliko je, po vama, realno da HSU dobije mandata?
U ovom smo mandatu dobili tri, a onda i zamjenski od SDP-a pa smo imali četiri. Sada očekujemo tri i moguće je da dobijemo jedan kroz preferencijalne glasove, imamo par ljudi koji se za to bore, ali nikad se ne zna koliko će oni biti prepoznatljivi.
Što se promijenilo u statusu i pravima umirovljenika u zadnje četiri godine?
To su bile godine mršavih krava s promjenom tek u zadnjoj godini koja pokazuje gospodarski oporavak. Kao što smo obećal, ukinuli smo povlaštene mirovine nisu moguće osim po odluci Ustavnog suda. Zabranili smo ovrhe iznad jedne trećine iznosa mirovine. Oni koji imaju dugogodišnji staž mogu u mirovinu bez penalziacije, kao i oni koji su dvije godine nakon stečaja tražili posao. Dozvolili smo treći oblik rada umirovljenicima – nakon pokretanja obrta i ugovora o djelu, sada je moguće raditi i na ugovor o radu na pola radnog vremena i to bez zamrzavanja starosne i invalidske mirovine. Predbacivalo nam se zbog mladih, ali to je bilo netočno – pokazalo se da umirovljenici ne uzimaju radna mjesta, već se mogu zapošljavati smo ukoliko ima mogućnosti. Zašto umirovljeni kuhar ne bi mogao mentorirati mlađe kolege?
Kolike su najniža i najviša mirovina prema statistikama?
Najviše su 15.000 kuna i to su braniteljske i predsjedničke, a najmanja se ne može odrediti cifrom, jer ovisi o godinama staža, a to je minimalnih 60 kuna po godini. Prosječna je 2.270 kuna, a inače je oko 2.400, kada se radi o mirovinama koje se isplaćuju isključivo za rad u Hrvatskoj. Mirovine su u mandatu ove vlade rasle 4,3 posto, sada se izdvaja 1,1 milijarda kuna se više. Zadnjih godina su se događali mali pomaci, jer nije bilo rasta plaća i troškova života.
Što nudite umirovljenicima? Domoljubna koalicija nudi rast mirovina od pet posto.
Imamo mi obećanje od Domoljubne koalicije da će mirovine iznositi 60 posto plaće, što je potpisao Ivo Sanader, ali to se nije dogodilo. Obećano nam je i da će se isplaćivati 4 milijarde više, pa se ni to nije dogodilo. Tko god malo poznaje mirovinski sustav i njegove prihode, može zaključiti da ako netko misli smanjiti prihode iz PDV-a jedva će moći ne smanjiti, a ne povećati mirovine. S druge strane, ova vlada će omogućiti da će, ukoliko rastu plaće i troškovi života, biti usklađivanje. Mirovine bi mogle rasti oko 4 posto, ali nikakvog skokovitog rasta neće biti, s tim da uvijek možemo poboljšati neke stvari u sustavu. Najznačajnija stvar je bila da na drugi način uredimo obiteljske mirovine, po uzoru na Njemačku i Francusku, vezano za mirovine supružnika, tako da onaj preživjeli prima dio mirovine pokojnog. Naravno da ne može biti isto ako su konzumirali to pravo 25 godina, udio će biti manji. Želimo cijeniti činjenicu da su bračni drugovi zajedno doprinosili u mirovinski fond. Također, želimo drugačije riješiti mirovine ženama koje su rađale. U obračun im, naime, ulazi naknada, koja je manja od plaće, a nepravedno je da primaju manje mirovine samo zato što su rađale. Prihvaćeno je i da ćemo u sljedećem mandatu umirovljenicima i starijim osobama omogućiti da imaju svog pravobranitelja, jer oni čine jednu četvrtinu stanovništva. Umirovljenike koji su bili osigurani preko društva Royal ćemo uključiti u mirovinski sustav, jer oni nisu krivi što su država i vodstvo Royala činili propuste. Ako postoji odgovornost neka se utvrdi, ali ljudi ne smiju patitit. To nije puno ljudi, prije godinu i pol dana ih je bilo 3.860, a umirovljenici umiru, biologija čini svoje i odlaze nam. To je 18 milijuna kuna sa tendencijom pada između 5 i 10 posto svake godine.
Kritizirani ste i zato što ćete iz Umirovljeničkog fonda podijeliti 100 milijuna kuna božićnica. Je li to kupovina glasova?
Mislim da umirovljenici nisu to tako shvatili. Te isplate će biti tek nakon izbora, prije Božića. Kad bi netko to namjerno radio, činio bi to prije izbora. Duboko je pravično da ono što je ostalo umirovljenicima ode umirovljenicima. Dio ih je, naime, umro bez nasljednika pa je to postalo imovina Hrvatske, a dio ljudi je 2006. imalo male iznose od par kuna do par stotina kuna, pa im se nudilo pun iznos ili poček sa više rata. Dio ih je rekao – idite kvragu i vi i obeštećenje pa se nisu nikad ni javili, a teško da će se javiti i danas za te smiješne iznose. No, nekako se skupilo tih 190 milijuna kuna. HPB invest je to držao na posebnom računu HPB-a i mi smo tražili da to bude tako podijeljeno. To će biti treći put da se božićnia isplaćuje. Pregovarat ću s poslodavcima i sindikatima da oni što imaju najmanje mirovine, da dobiju više, no to se ne može nametnuti zakonom.
Fotofiniš
Dva su dana kampanje do izbora – mislite li da će ovo biti najneizvjesniji izbori, što očekujete?
Rezultat će biti kao u fotofinišu u atletici, bar što se tiče dva najveća bloka. Imamo, po našim procjenama, prednost od 3 do 4 mandata.
O kakvim se procjenama radi?
Onima na temelju naših anketa i procjena. No, to uvijek mogu pobrkati oni koji ulijeću u zadnjim danima, kao što su MOST, Bandić i Živi zid.
Kome te stranke uzimaju glasove? Kome iz MOST uzima?
Malo jednima, malo drugima, ali više desnoj koaliciji. Mislim da nama uzima jednu trećinu, a njima dvije trećine glasova. U slučaju ORaH-a Mirele Holy to jesu lijevi glasovi, ali oni su u debelom padu. ORaH više nigdje ne prelazi izborni prag. Mislim da je kampanja homogenizirala lijevo i desno biračko tijelo. Bandićeva stranka se može zove stranka rada i solidarnosti pa zvuči kao da joj je biračko tijelo lijevo, ali to se nikad ne zna. Kada govorimo o tim trećim opcijama, moguće je da ih tako razdrapaju nakon izbora pa da pojedinačno odu lijevo i desno. Oni nemaju vezivno tkivo, različiti su, iako su pojedinci koji su već uspjeli dobiti izbore i to im treba im priznati – znaju dobiti izbore.
Petrov da će kod javnog bilježnika potpisati da neće koalirati ni sa SDP-om, niti sa HDZ-ovom koalicijom.
To je predizborni spin bez sadržaja. Tako može, među ostalim, izazvati i izvanredne izbore pa tek onda dobiti batine. Narod zna kazniti one koji izazivaju izvanredne situacije. Predizborni potez je uvijek demonstracija čvrstog stava, ali tek ćemo vidjeti.
Bili ste u kampanji s Kukuriku koalicijom. Što se dogodilo s Milanovićem? Kao da se radi o različitim političarima prije četiri godine i danas. Je li to posljedica PR-a Alexa Brauna?
Ljudi krivo misle da se premijeri i ministri rađaju. Oni se ne rađaju, već imaju svoj razvoj. Ta zvijezda se može ugasiti ili jače zasjati vremenom.
Drugačiji Milanović
No, očigledno je u odnosu na prije četiri godine agresivniji, okrenut domoljublju…
Politički savjetnici vam mogu dati inpute, ali na vama je koliko ćete energije dati. Milanović pršti od energije u zadnjih ogdin dana, ima volje sukobiti se, a to je karakteristika sigurnosti su sebe. Četiri godine mandata vas ili očeliči ili uništi. On je siguran u sebe, a PR stručnjak vas samo usmjeri.
Čini li vam se da se Milanović ponaša poput opozicijskog izazivača koji se bori za mandat, a Karamarko je u defanzivi, nastupa u dvoranama. Je li to isto strategija?
Otvorenost i snaga daju sigurnost. Sigurno je svaki potez ciljan i proračunat. U izbornim kampanjama to nije slučajnost, i manje stranke to rade. Oni koji ne procjenjuju kakvo je vrijeme zabijaju si autogolove. Meni je zadovoljstvo biti u ovakvoj koaliciji.
Kampanja je dosta personalizirana, Zorana Milanovića se gura u prvi plan, kao da se suprotstavi alternativi Tomislavu Karamarku.
Da, između ostalog i to, ali i zbog ilustracije sadržaja i svega što se događao. On je najpozvaniji da kaže što se u zadnje četiri godine događalo i što se nudi.
Ako bude tijesan rezultat, tko će po vama imati više potencijala za privlačenje tzv. “trećih glasova”?
Naša koalicija, sigurno. S nama je IDS, manjine, a dobra su i iskustva iz sadašnjeg mandata. Procjenjujem da imamo prednost i veći potencijal. Do bezočne trgovine nadam se neće doći, jer Hrvatska zaslužuje više časti i principijelnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
