Strane investicije u prvih 9 mjeseci prošle godine iznosile su 666 milijuna eura, što se čini mnogo, no to je za čak 647 milijuna manje nego u istom razdoblju godinu prije. O tome je Ivan Hrstić za N1 razgovarao s profesorom Ekonomskog fakulteta i zastupnikom MOST-a nezavisnih lista Ivanom Lovrinovićem.
“To je bilo realno i za očekivati. Razloga je nekoliko, a prije svega prilično negativni i zabrinjavajući pokazatelji o stanju vanjskog duga, koji iznosi 109 posto BDP-a, i javnog duga koji je dosegao 85 posto BDP-a. Drugi je važan razlog stanje u Europi, koja već godinama ima vrlo niske stope rasta, prema tome, i tamo je investicijska stabinost problematična. Treći je razlog što Hrvatska još nije definirala neke značajne investicijske projekte, da bi inozemne investitore privukli da ulažu”, kaže Lovrinović.
Rekao je i da Hrvatska nema značajnije green field investicije, i da se do sada dominantno ulagalo u financije, telekomunikacije i farmaceutsku industriju, a da se gotovo zanemarivo ulagalo u investicije industrijskog karaktera. Lovirnović naglašava da stranim investitorima treba poslati poruku da se u Hrvatskoj situacija stabilizira i da se želi smanjiiti vanjski dug.
“No, i oni bi trebali imati razumijevanja, jer vide da su bili izbori, i da je nemoguće previše napraviti u takvom ambijentu. Strani investitori žele čuti ključne smjernice ekonomske politike, i što će nova Vlada učiniti po pitanju vanjskog duga”, rekao je Lovrinović.
O donošenju novog proračuna kaže da, kada se to stavi na stol, treba poznavati anatomiju javnog duga.
Ured za javni dug
“Firme koje su uključene u javni dug imaju svoj novčani tok, i to nije toliko problematično kako se čini”, objasnio je Lovrinović, i rekao da MOST-ova strategija uključuje formiranje ureda za javni dug, koji bi imao neovisne stručnjake koji bi upravljali javnim dugom.
“Izradili smo precizan miks mjera kako uravnotežiti proračun. Primjerice, treba bolje naplaćivati poreze, vidjeti koje su subvencije u rashodima, kako su se poticaji raspoređivali”, rekao je. “Niti jedna ekonomija ne trpi šokove i nagle rezove, i nema potrebe za njima. Ljudi misle da tu treba smanjivati plaću u javnom sektoru, ne, nisu niti rasle godinama”, rekao je. Kaže i da će se ukinuti veći broj parafiskalnih nameta, kako bi potaknuli privatne poduzetnike da povećaju plaće, a da se u isto vrijeme poduzetnici ne boje doprinosa, kao što su do sada znali govoriti.
Teret kamata je postao najproblematičniji za proračun. MOST-u je cilj prepoloviti iznos kamata, ali i da se otvori javna rasprava o drugom mirovinskom stupu, najavio je zastupnik MOST-a.
Pogledajte cijeli intervju:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
