U Washingtonu se održava sastanak na vrhu NATO-a, a hrvatsko Ministarstvo obrane radi na izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama jer Hrvatska od iduće godine ponovno uvodi služenje vojnog roka. Hoće li on trajati dva ili tri mjeseca, tko će sve imati pravo na odgodu te koliko bi sve to moglo stajati?
O tome su govorili predsjednik saborskog Odbora za obranu, Arsen Bauk iz SDP-a, Ante Deur iz HDZ-a te vojni analitičar profesor Marinko Ogorec.
Bauk naglašava kako Hrvatska i dalje ostaje na konceptu profesionalne vojske. Kako kaže, nakon obuke, dio vojnika koji želi ostati u oružanim snagama će ostati, a ostali će nastaviti sa svojim civilnim životom s određenim znanjima koja će steći u dva ili tri mjeseca, piše HRT.
Na pitanje koliko bi mladih godišnje moglo ići na odsluženje vojnog roka i imamo li kapaciteta za njihovu izobrazbu, Deur je odgovorio da kapacitete imamo.
“Smatram da imamo kvalitetne časnike i dočasnike, imamo vojarne koje su dobre i tu nema bojazni. Vojska ima svoj sustav rada i tu nema bojazni da će to biti kvalitetno i u interesu oružanih snaga, ali i zainetesiranih mladih ljudi.”
Ogorec smatra kako je sada vidljivo da vojni rok nije trebalo zamrzavati jer kada se neke sposobnosti dulje vrijeme ne primjenjuju, onda dolazi do problema.
“Dobro bi bilo da je vojni rok ostao kao takav. Pred OSRH je pet i pol mjeseci da započnu s novim aktivnim služenjem vojnog roka, a kako će se to realizirati, tek ćemo vidjeti”, rekao je.
Naglašava kako je 2-3 mjeseca dovoljno za temeljnu obuku.
Bauk je istaknuo da bi aktiviranje vojnog roka trebalo utjecati na povećanje broja profesionalnih vojnika.
“To je jedna od stvari koju bi Vlada i Ministarstvo trebali bolje objasniti i zašto se odmrzava služenje vojnog roka”, kazao je.
Rekao je kako Odbor za obranu još nije imao nijednu sjednicu glede ovog pitanja jer je takva, kako kaže, dinamika Vlade.
“Ono što je u medijima, to je „sasvim dovoljno”. Kolega Deur i ja ćemo više provoditi vremena u emisijama o vojnom roku nego što će vojnici provesti u vojnom roku”, kazao je.
Hrvatskoj nedostaje četiri tisuće vojnika
Bauk je rekao da je u dragovoljnom služenju vojnog roka izostao broj ročnika koji bi se pridružili OSRH.
“Uključivanjem većeg broja mladih muškaraca i žena povećala bi se prilika da postanu pripadnici OSRH”, kazao je.
Predsjednik je rekao kako nam nedostaje 4 tisuće vojnika, a taj podatak nitko nije demantirao.
“U vojsci ima više dočasnika i časnika nego vojnika. To su teme koje treba uzimati u obzir”, kazao je.
Što se tiče civilnog služenja vojnog roka, Deur je naglasio kako će ministarstvo odlučiti na koji će se to način odrađivati. Svjestan je da su to važne informacije i naglašava kako će one “na vrijeme biti kvalitetno komunicirane”
Godine 2008. čak 90 posto mladih pozivalo se na priziv savjesti. Postavlja se pitanje zašto bi se danas mladi odazvali na vojni rok i hoće li nam se ponoviti 2008. godina.
“Civilni vojni rok ne postoji”
Ogorec je kazao da civilni vojni rok ne postoji i da je to naša izmišljotina koja nam se, kako kaže, osvetila i banalizirala cijelu situaciju.
“Postoji slučaj da pojedinac zbog priziva savjesti ne želi uzeti oružje u ruke, ali to ga ne limitira ni po jednom drugom pitanju. Ne vidim zašto takav pojedinac ne bi obukao na sebe odoru i služio vojsku sa svojim kolegama”, naglasio je.
Dodaje kako unutar vojske postoji cijeli niz aktivnosti koje ti ljudi mogu obnašati.
Obvezno služenje vojnog roka za žene i muškarce?
Što se tiče obveznog služenja vojnog roka i za žene i za muškarce, Ogorec smatra da bi to trebalo biti tako.
“Ne vidim razlog zašto žene ne bi služile vojni rok”, naglasio je.
Deur dodaje da će se žene moći prijavljivati u sustav. Ističe kako je u Domovinskom ratu bilo mnogo žena koje su sudjelovale u borbenim aktivnostima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare