Bolnice su ubacile u petu brzinu kako bi liste čekanja svele na maksimalnih 270 dana, piše HRT. Na prvi dijagnostički pregled u prosjeku se, kažu, čeka 146 dana, a za sve one čiji termini znače čekanje dulje od 9 mjeseci, u Ministarstvu zdravstva uveli su centralnu elektroničku poštu na koju se građani mogu javiti kako bi se sve provjerilo i riješilo.
U bolnici u Čakovcu najdulje se čeka na ultrazvuk srca, ergometriju, kolor-dopler, gastroskopiju i kolonoskopiju. Jedna pacijentica ultrazvuk srca, kaže, čeka tri mjeseca. Drugi pacijent ergometriju – šest mjeseci. Je li mu to mnogo? “Pa dobro, mogao bih i umrijeti, ja sam već star”, odgovara.
Čekalo se i mnogo dulje, no zahvaljujući uvođenju dodatnih ambulanti, radu subotom, poslijepodne i prekovremenim satima pomaci su znatni. Božidar Grabant, koordinator za listu čekanja Županijske bolnice Čakovec, kaže da su liste između 200-tinjak do 250 dana. “Angažirali smo administratore na svim radilištima koji su zvali pacijente. Time smo dosta pacijenata koji su negdje obavili ili riješili pojedine preglede na taj način maknuli”, kaže Grabant.
U KBC-u Zagreb na magnetsku rezonanciju čeka 6000 pacijenata, no ne dulje od godinu dana, kao što je bilo prije. Uz reorganizaciju, pomogao je i novi uređaj. “Uspjeli smo prerasporediti pacijente i srediti te liste kod nas da su svi pacijenti unutar tih 270 dana, u prosjeku nekih 240, 250 dana, kaže doc. dr. sc. David Ozretić, dr. med., voditelj Odjela za intervencijsku neuroradiologiju KBC-a Zagreb. “Po meni je najveći problem što je taj priljev pacijenata nekontroliran. Nema pravih kriterija kad netko treba MR, kad ne treba”, dodaje.
Sve to kontroliraju u Ministarstvu zdravstva, a pacijenti koji na prvi dijagnostički pregled čekaju dulje od 9 mjeseci mogu pisati na [email protected]. “Važno je da u takvom mailu dobijemo konkretne podatke gdje, u kojoj ustanovi i o kome se radi da to možemo provjeriti i onda ćemo mi preko područnih službi HZZO-a ispitati takav slučaj i djelovati da se takva anomalija korigira”, kaže Hrvoje Jezidžić, voditelj Službe za podršku, izvještavanje i nadzor nacionalnih informacijskih sustava, Uprava za e-Zdravstvo. “Od jučer smo dobili jedno tri maila gdje smo ustanovili i pomogli ljudima”, navodi.
Uvedeni su i kontrolni mehanizmi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pa bez dokumentacije i preporuke specijalista pojedinih uputnica nema. “Ali je važno da mi ne čekamo devet mjeseci”, kaže liječnica obiteljske medicine Branislava Čilić, dr. med. “Najviše se čeka na preglede fizijatra, nakon tog pregleda se čeka još nekoliko mjeseci najčešće na fizikalnu terapiju, čeka se na ultrazvuk dojke, na ultrazvuk abdomena”, dodaje.
I dok neki zbog toga odlaze privatnicima, postoje i oni koji na pregled ne dođu, a termin ne otkažu.
Čak 35 posto pacijenata odbilo raniji termin
Govoreći o otvaranju centralnog maila, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva izv. prof. dr. sc. Silvio Bašić, dr. med., rekao je HRT-u kako ne misli da je baš najsretnije rješenje da Ministarstvo zdravstva otvara takve e-mail adrese, ali da su upravo takvom inicijativom uspjeli prepoloviti dosadašnje liste čekanja za dijagnostičke postupke. “Ali moramo biti svjesni, nismo to mi napravili, to su napravili zdravstveni i nezdravstveni djelatnici u bolnicama, jer se samo njihovom boljom organizacijom i efikasnijim djelovanjem ovo može napraviti i na tome im doista hvala”, dodao je.
Kao probleme je istaknuo organizacijske nedostatke, a u nekom dijelu i nedostatak kadra. Rekao je da su postojale velike praznine u naručivanju. “Primjerice, u nekim bolnicama se nije naručivalo tijekom sedmog ili osmog mjeseca, ili ako treba naručiti deset pretraga u danu za izvanbolničke pacijente, naručivalo se osam ili sedam, a ova tri su se preskakala. Zato su se umjetno gomilale velike liste čekanja”, rekao je Bašić. Na pitanje je li to onda propust čelnih ljudi tih zdravstvenih institucija, odgovorio je da djelomično jest, ali da ravnatelj bolnice ne može ulaziti u taj mikromenadžment. Dodao je da se taj problem sustava smanjio na minimum.
Bašić je otkrio i zanimljiv podatak – velik broj građana odbija kad im se ponudi raniji termin. “To je vrlo interesantan podatak i činjenica koju smo primijetili već u prošlosti, a posebno sada kad su djelatnici HZZO-a u prosincu prenaručivali pacijente koji su čekali duže od 270 dana, neki čak 500 i više dana, i davali im termin unutar mjesec dana, znači 15, 20 ili 25 dana. Čak 35 posto pacijenata odbilo je taj termin unutar 20 dana i zadržalo svoj termin koji je možda bio 500 dana ili 300 dana i tako dalje”, rekao je Bašić. “Ja ću tumačenje držati za sebe, ali neka svako to protumači na svoj način, ali to je činjenica”, dodao je.
Bašić je, među ostalim, naveo da je u jednom trenutku magnetsku rezonanciju mozga čekalo 9000 pacijenata te da su stručnjaci utvrdili da MR doista treba tek njih trećina. “Ključni stručnjaci u Hrvatskoj, neurolozi, profesori neurologije, pregledavali su te dijagnoze i zaključili su da 30 posto, znači 3000 pacijenata, uopće ne treba magnetsku rezonancu mozga, da je upitno trebaju li je sljedeće 3000, a da je samo trećina doista treba”, rekao je Bašić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!