ChatGPT je odabrao najbolje kvartove u Zagrebu. Provjerili smo koliko se traži za kvadrat stana u njima

Prema tim kriterijima, ChatGPT istaknuo je Trešnjevku, Maksimir, Jarun (i Vrbane), Špansko (i Malešnicu) te Prečko, Knežiju i Voltino naselje. Obrazloženja možete pročitati OVDJE.

Ključni je kriterij za one koji 'odvaguju' zagrebačke kvartove želeći se okućiti u nekome od njih cijena kvadrata stana ili kuće. Provjerili smo na nekoliko stranica s oglasim aza prodaju nekretnina (Nekretnine.hr, GoHome) kolike su prosječne tražene cijene stambenih nekretnina u zagrebačkim kvartovima koje je ChatGPT sugerirao kao najpoželjnije.

Jarun i Vrbani najskuplji

Prema tim podacima, od spomenutih kvartova najskuplje su stambene nekretine na Jarunu i Vrbanima, u prosjeku od 4.300 do 4.600 eura za kvadrat. S tim da je na Vrbanima tražena cijena kvadrata viša nego na Jarunu. Na drugom mjestu je Maksimir s prosječnim traženim cijenama od 4.200 do 4.400 eura za kvadrat. Slijede Trešnjevka-sjever i Špansko, a od spomenutih kvartova na začelju je Prečko s traženim cijenama od 3.500 do 3.800 eura za kvadrat.

Jarun/Vrbani 4.300 - 4.600 €

Maksimir 4.200 - 4.400 €

Trešnjevka 4.000 - 4.200 €

Špansko 3.700 - 4.100 €

Knežija 3.300 - 4.100 €

Voltino 3.400 - 4.000 €

Malešnica 3.500 - 3.800 €

Prečko 3.500 - 3.800 €

Medijalna cijena - 2.229 eura za kvadrat

Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, prošle godine je na tržištu nekretnina u Hrvatskoj ostvareno 88.395 kupoprodaja. Najviše tog prometa, 15 posto ili 13.126 kupoprodaja, ostvareno je u Zagrebu. To je osam puta više nego u Zadru, gdje je ostvaren sljedeći najveći broj kupoprodaja.

Medijalna cijena prodanih stanova i apartmana u Zagrebu lani je bila 2.229 eura po kvadratu, što znači da je polovini prodanih stanova cijena kvadrata bila niža od tog iznosa, a drugoj polovini viša.

Na tržištu nedostaje stanova

Prije otprilike mjesec dana, Boro Vujović iz zagrebačke agencije za promet nekretninama Opereta istaknuo je manjak novih stanova kao glavni razlog pada prometa nekretnina u Zagrebu.

"Problem je što u ovom trenutku na tržištu nema stanova u ponudi, a ako ih ima onda su jako skupi. Jednostavno, nemamo što prodati, a ne gradi se dovoljno. Investitori koji nešto i sagrade hoće iz toga izvući maksimum, što je razumljivo jer tko zna kada će opet graditi. Dobiti dozvolu postala je nemoguća misija", kazao je tada Vujović.