Đorđe Gardašević: Javnost mora dobiti izvješće

Profesor i stručnjak za ustavno pravo Đorđe Gardašević u intervjuu tjedna Točke na tjedan s Milom Moralić komentirao je događaje oko izbora ustavnih sudaca.

Odmah se osvrnuo na predsjednika Suda Miroslava Šeparovića i njegov pokušaj produljenja mandata sudaca, što bi bio presedan i protuustavno.

“Nisu mogli donijeti takvu odluku jer nemaju temelj za to u Ustavu. Nužno bi bilo za javnost dobiti uvid u izvješće koje je prethodilo odluci, da vidimo na što su se točno pozvali, što je osnova i kako su formulirali doseg odluke. No, za nju nemaju nikakve temelje”, kazao je Gardašević.

Obzirom da odluka nije zaživjela, Šeparović tvrdi da nema potrebe javno objaviti kako se došlo do nje. Za Gardaševića je to sporno.

“Iz više razloga. Nema temelja u Ustavu, koji jasno i precizno kaže da mandat sudaca traje osam godina, a ako se ne izaberu nasljednici, još maksimalno šest mjeseci. Nakon toga, produljenja više nema. Ako Ustavni sud tumači da ima, stavlja se u poziciju ustavotvorca, što bi značilo da mijenja Ustav na način koji nije dopušten, niti je predviđen. Ustav izričito kaže da jedino Sabor u ratnom stanju sebi može produljiti mandat. I to je to, drugih iznimaka nema. Dakle, radi se o iznimnom aktu Ustavnog suda. Ako se mijenja Ustav na ovakav način, jasno je i laiku da ono što bi trebalo predstavljati izvor prava, mora biti javno dostupno. Prema tome, kad je to odlučeno u petak navečer, o tome je trebalo isti čas obavijestiti Sabor i javnost. Neki od sudaca koji su glasali za odluku, drugi su dan izabrani. To je relevantna informacija, u smislu da daje uvid javnosti i Saboru kako ti suci rezoniraju. Zato treba inzistirati da se izvješće objavi, ne smije biti tajno. Postoji javni interes za to. Treba vidjeti otkuda Ustavnom sudu temelj za takvu odluku, ja tvrdim da ga nema.”

Pojasnio je da Sabor ne potvrđuje odluke Ustavnog suda, već da je trebao izvješće poslati na uvid. Dao je i primjer oko parlamentarnih izbora i Zorana Milanovića, kako bi bolje pojasnio ulogu Ustavnog suda, odnosno, njegovu poziciju na samom vrhu ustavnog poretka.

“Tad se Ustavni sud odlučio izdati upozorenje, kako bi predsjedniku dao jasno do znanja kako njegovi potezi nisu u skladu s Ustavom te da bi to trebao prestati raditi. I usmjerio je daljnji razvoj događaja na način koji nalaže Ustav. Pitanje je zašto se svih ovih mjeseci nije isto takvo upozorenje izdalo oko neizbora sudaca i usmjerio daljnji razvoj događaja. Da su javno i na vrijeme rekli kroz formu upozorenja tako nešto, kako bi se otvorila javna rasprava.”

Problematično je što se znalo da će sjednica o izboru biti u subotu pa potez večer ranije dodatno dovodi u pitanje.

“Tako nešto nema veze s pravom ni shvaćanjem ustavnog prava. Kažem, to što su odlučili neka izvole javno objaviti, da vidimo temeljem čega. Zato, s mojeg stajališta, Ustavni sud se tu ponašao problematično ne jer si uzima ulogu koja mu ne pripada nego jer preuzima izvršnu funkciju. Nju ima isključivo Sabor. Naravno da je problem ako on ne izabere Ustavni sud, ali naš Ustav na takav scenarij nema pravni odgovor, on ne postoji”, objasnio je Gardašević.

Šeparovićevi argumenti, koje neki ustavnopravni stručnjaci podržavaju, su da je situacija dovela u pitanje ustavni poredak, ljudska prava i druge vrednote.

“Ako prihvatimo teoriju, Ustavni sud u bilo kojem trenutku može reći da nešto nije ustavno pa to ići promijeniti kako bi bilo u skladu s Ustavom. Time zapravo Ustavni sud ulazi u opasnu igru s predsjednikom Republike, koji ima ovlast brinuti o redovitom i usklađenom djelovanju i stabilnosti državne vlasti. I to se može uzeti kao pravna osnova pa da predsjednik uzme stvari u svoje ruke, kao sad, da bira sam ustavne suce. Moram reći odmah da to ne bi smjelo biti tako i da si predsjednik ne bi smio određivati nove nadležnosti. Iskoristio je tu moć kad je blokirao izbor predsjednika Vrhovnog suda, što je tad bila dobra stvar, zato da upotpuni proces i sam predloži kandidata”, kazao je Gardašević i dodao:

“Kad Ustavni sud pokušava nešto slično, ulazi u prostor predsjednika. Njima tamo nije mjesto, ne bi ni jedni ni drugi smjeli sudjelovati u procesu izbora sudaca. Milanović je jasno to i rekao. Zato treba slušati znanost, sjesti za stručni stol i razgovarati što u ovakvim situacijama. Jedna stvar bila bi da se suci moraju izabrati debelo prije isteka mandata pa ako se to ne dogodi i Sabor ne ispuni funkciju, idemo raspustiti Sabor. To je jedno rješenje koje bih ponudio. Ustavom je određeno raspuštanje Sabora ako se ne izglasa proračun, što je jako dobro jer ako Sabor nije u stanju izglasati proračun, taj Sabor nije funkcionalan ili sposoban. Isto vrijedi i za ustavne suce. Ako nisu u stanju izabrati, onda nisu funkcionalni. To se sve radi na vrijeme, a ne u zadnji čas.”

Što dalje očekivati?

“Moramo dobiti to izvješće da vidimo o čemu se radi. Riječ je o presedanu i iznimno važnoj stvari pa ne bi trebalo dopustiti da neke druge vijesti zametnu trag. Zasad se znaju osnovni podaci. Što se tiče izvješća, ono je “doneseno” i o njemu se više neće odlučivati na Ustavnom sudu pa novi suci nisu formalno pozvani o tome donositi mišljenje, osim ako dođe do slične situacije. Bilo bi korisno, ako će suci imati vremena, da dobijemo njihovo očitovanje. O tome bi trebalo povesti javnu i ozbiljnu raspravu. Tipa, da se okupe ustavni stručnjaci na javnoj tribini i izravno prokomentiraju neke stvari. Rado bih s nekim kolegama i kolegicama volio raspravljati uživo”, zaključio je Đorđe Gardašević.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.