Njemačka donosi promjene u svoj Zakon o državljanstvu kako bi olakšala proces stjecanja njemačkog državljanstva i omogućila pojednostavljenu proceduru za dobivanje putovnice. Također, dvojno državljanstvo će postati opcija.
Njemačka vlada je ove srijede (23. kolovoza) predstavila svoj nacrt Zakon o državljanstvu. Zakon koji je predložila ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser olakšat će dobivanje dvojnog državljanstva, kao i dodjelu državljanstva ljudima koji nisu iz Europske unije. „Ova reforma pokazuje privrženost modernoj Njemačkoj“, rekla je Faeser predstavnicima medija u Berlinu.
Ministrica unutarnjih poslova je istaknula kako reformu Zakona o državljanstvu treba promatrati u kontekstu sveobuhvatne revizije njemačkog Zakona o imigraciji koja je uglavnom usmjerena na poticanje dobro kvalificiranih radnika da dođu u Njemačku i nadoknade veliki manjak radne snage na tržištu rada, prenosi Deutsche Welle.
„Moći ćemo privući najkvalificiranije ljude svijeta samo ako oni u skorije vrijeme u potpunosti postanu dio našeg društva sa svim demokratskim pravima“, naglasila je Faeser. Riječ je o reformi koju je započela koalicija lijevog centra socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja je na vlasti od jeseni 2021.
U novom zakonu predviđene su sljedeće odredbe:
– imigrantima koji legalno žive u Njemačkoj bit će dozvoljeno podnijeti zahtjev za državljanstvo nakon pet godina boravka, umjesto dosadašnjih osam, a ako imaju posebna dostignuća to se može svesti na samo tri godine
– djeca rođena u Njemačkoj od najmanje jednog roditelja koji pet ili više godina legalno živi u zemlji automatski će dobiti njemačko državljanstvo
– imigranti stariji od 67 godina moći će polagati usmeni umjesto pismenog testa njemačkog jezika
– bit će dozvoljeno više državljanstava
Ljudi koji žive isključivo od državne pomoći neće imati pravo na njemačko državljanstvo. Njemačko državljanstvo bit će uskraćeno i ljudima koji su počinili antisemitske, rasističke, ksenofobne ili druge slične prijestupe za koje se smatra da su „nepomirljivi sa privrženošću osnovama slobodnog demokratskog poretka“.
O novom zakonu će se raspravljati u parlamentu i mogao bi stupiti na snagu ove jeseni.
Više od jednog državljanstva
Prema njemačkom Ministarstvu unutarnjih poslova, oko 14 posto stanovništva nema njemačku putovnicu. To je nešto više od 12 milijuna ljudi. Njih pet milijuna već najmanje deset godina živi u Njemačkoj. U 2022. zahtjev za njemačko državljanstvo podnijelo je 168.545 ljudi, što je bilo ispod prosjeka Europske unije.
Do sada je dvojno državljanstvo u Njemačkoj bilo moguće samo za državljane Europske unije i Švicarske, kao i za one čija zemlja porijekla ne dozvoljava odricanje državljanstva (npr. Iran, Afganistan, Maroko). Osim toga, uz njemačku putovnicu, svoju staru mogla su zadržati djeca roditelja koji imaju dvojno državljanstvo, izbjeglice kojima se prijeti progonom u njihovoj domovini, te Izraelci. Sirijci koji su u Njemačku došli kao izbjeglice i za koje se smatra da su se dobro integrirali, također mogu brzo dobiti njemačko državljanstvo.
Reforme će Njemačku svrstati u isti red s drugim europskim zemljama. U Europskoj uniji, Švedska je imala najveću stopu dodjele državljanstva strancima koji žive u njoj. Godine 2020. švedsko državljanstvo dobilo je 8,6 posto svih stranaca koji tamo žive. U Njemačkoj je stopa iznosila 1,1 posto.
Prema njemačkom Saveznom zavodu za statistiku, u Njemačkoj trenutno živi oko 2,9 milijuna ljudi s više od jednog državljanstva. To je oko 3,5 posto stanovništva. Stvarni broj bi mogao biti veći, jer je postotak novih njemačkih državljana koji zadržavaju svoju originalnu putovnicu porastao na 69 posto. U tome prednjače ljudi s poljskim, ruskim ili turskim putovnicama.
Protivljenje promjenama
Opozicijska Kršćansko-demokratska unija (CDU), stranka desnog centra, koja je u prošlosti dosljedno blokirala sve reforme u ovom području, protivi se najavljenim promjenama. „Njemačko državljanstvo je nešto vrlo dragocjeno i prema njemu treba postupati pažljivo“, rekao je lider Demokršćana Friedrich Merz za javni servis ARD u prosincu 2022, kada je objavljen prvi Nacrt zakona.
Krajnje desna antiimigracijska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), strogo se protivi planiranim promjenama. Poslanik te stranke je u debati o državljanstvu koja je održana u Bundestagu u svibnju ove godine, rekao da „dvije trećine Nijemaca ne žele da se procedura dodjele državljanstva pojednostavi“ i da se baš u to vrijeme događa „rasprodaja državljanstva“ koja prema njemu samo prikriva nedostatak integracije i „izmišlja“ statistiku.
Promjene su kasnile
„Zakon o njemačkom državljanstvu zasnovan je na principu izbjegavanja više državljanstava“, rekla je za DW u prosincu Greta Agustini, njemačka pravnica specijalizirana za imigraciju. „Druge europske zemlje, kao što su Italija, Švedska, Irska, Francuska i druge, dozvoljavaju dvojno državljanstvo i imaju manje birokratskih zakona u vezi s ovim pitanjem“.
Mnogi klijenti koje je zastupala borili su se da pronađu način kako dobiti njemačko državljanstvo. „Oni odbijaju odreći se državljanstva matične zemlje, ali žele i njemačko“, rekla je Agustini.
„Prekasno za generaciju gastarbajtera“
Grupa koja je osjetila efekt njemačkih zakona o državljanstvu jače nego bilo koja druga je turska zajednica. Veliki broj Turaka došao je u Njemačku šezdesetih, kada su zemlji bili potrebni radnici.
U to vrijeme, Zapadna Njemačka koja se brzo razvijala potpisala je ugovore s nekoliko država o regrutiranju „gastarbajtera“, uglavnom za nekvalificirane poslove u industriji. Uvjerljivo najviše ih je došlo iz Turske, a procjenjuje se da sada u Njemačkoj živi oko tri milijuna ljudi turskog porijekla, od kojih 1,45 milijuna još uvijek ima tursko državljanstvo.
Aslihan Yesilkaya-Yurtbay, jedna od lidera organizacije Turske zajednice u Njemačkoj (TGD), ocijenila je da su reforme došle „prekasno“ za mnoge iz te prvobitne generacije – „ali, bolje ikada nego nikad“.
„Za generaciju gastrabajtera ova reforma znači priznanje i poštovanje njihovih života i njihovog rada u ovoj zemlji i za nju“, rekla je Yesilkaya-Yurtbay za DW. „Mislim da će se mnogi Turci druge i treće generacije osjećati osnaženo zbog toga što su uvijek imali dilemu identiteta. Mnogi ljudi su ovo čekali i možda su izgubili nadu“, rekla je. Dodala je da, ukoliko reforma zakona zaista dođe, očekuje da će mnogi njeni sunarodnjaci postati njemački državljani.
Yesilkaya-Yurtbay je rekla i da bi Njemačka bila drugačija zemlja da je do reforme došlo ranije. „Ljudi bi se više identificirali s Njemačkom da je postojala ta mogućnost“, objasnila je. „Sigurna sam da bi ljudi bili politički zainteresiraniji i aktivniji u društvu da je ova prilika postojala prije 20 ili 30 godina.“
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare