Hoće li biti dovoljno hrane kad dođu turisti? Stručnjak: "Nestašice ne bi trebalo biti. Upitno je nešto drugo"

Iako nestašica većih razmjera zasad nije bilo, cijene nafte rastu vukući za sobom i rast drugih proizvoda, ponajprije hrane. Zbog toga, a i zbog ugroženih opskrbnih lanaca, pitanje nad pitanjima u Hrvatskoj, zemlji ovisnoj o turizmu i uvozu glasi: prijeti li nam nestašica hrane u vrijeme turističke sezone?

Govoreći o tome prošloga tjedna na N1, bivši predsjednik Uprave Podravke, a danas konzultant Zvonimir Mršić upozorio je da bi se Hrvatska mogla naći u problemima ako lanci opskrbe puknu, postignuto primirje se ne održi pa se rat na Bliskom istoku odulji.

"Potraje li ovo tri ili šest mjeseci, bit će u pitanju dostupnost i hrane i mnogih proizvoda. (...) To bi mogao biti i poseban problem za naš turizam, puknu li lanci opskrbe jer mi nemamo hrane za sebe, a onda ni za turiste", rekao je Mršić.

"Hrvatska troši hrane kao jedan velegrad"

I bez kriza poput ove, Hrvatska već desetljećima ovisi o uvozu hrane što onda diktira i njenu cijenu.

Na pitanje koliko je izgledna nestašica hrane u vrijeme ljetne turističke sezone, prof.dr.sc. Ivo Grgić s Odsjeka za agrarnu ekonomiku Agronomskog fakulteta u Zagrebu kaže da je to samo pretpostavka u slučaju najcrnjeg scenarija, ako se situacija na Bliskom istoku ne smiri. On ne strahuje od nestašica jer je, kaže, hrvatsko tržište malo, ali izražava bojazan da će zbog manje ponude cijene hrane biti znatno više.

"Količine hrane koje su nam potrebne u vrhovima sezone potrošnje na razini su jednog velikog europskog grada, tako da opasnosti od nestašice nema. Pitanje je samo kolike će biti cijene onoga što će se nabaviti za turističku sezonu kako bi imali dobru ponudu, posebice u hotelima. One bi mogle biti veće jer će u njih biti ugrađene objektivne, ali i špekulativne okolnosti budući da je strah velik. U problemima bi mogli biti ugostitelji i svi koji nude hranu. Pitanje je kako će oni ukalkulirati visoke cijene u troškove jednog doručka, ručka i večere. Ukratko, zasad nema opasnosti od nestašice, samo je pitanje kakve će biti cijene", kaže Grgić.

"Dovoljno je da ne dođe nekoliko hladnjača"

Kada se govori o mogućoj nestašici, Grgić napominje da to ovisi i o kojoj hrani je riječ.

"Govorimo li o voću i povrću, moći ćemo se, kao i do sada, pokriti uvozom iz europskih država poput Španjolske, Francuske, Italije ili Grčke. No pitanje je hoće li i koliko uvoza biti iz Tunisa, Egipta i drugih vaneuropskih zemalja. Povrće koje nam dolazi u lipnju, srpnju i kolovozu stiže iz štićenih područja gdje su temperature već sada više pa neće biti potrebe za većim dogrijavanjem i imat ćemo potrebne količine. Mesa zasad ima dovoljno, jedino je pitanje koliko će ga biti svježeg, a koliko zamrznutog."

Nestašica bi, kaže Grgić, moglo biti ako budu umjetno izazvane.

"Naše je tržište malo i dovoljno je da ne dođe nekoliko dogovorenih hladnjača koje stižu preko naših veletrgovaca pa da bude trenutnog nedostatka nekog voća i povrća, posebice iz neeuropskih država", pojašnjava.

"Nedostaje svega, ali imamo crno tržište"

Postavlja se i pitanje čega nam od hrane ponajviše nedostaje, a čime ne oskudijevamo.

"Kad gledamo kolika nam je proizvodnja i kolike su nam potrebe - nedostaje nam svega. No moram pripomenuti da u domaće bilance nije uključen neregistrirani promet, odnosno crno tržište. A prema mojim procjenama, barem kada je meso u pitanju, četvrtina prometa je na crnom tržištu. Službeno, mi ničega od hrane nemamo dovoljno u odnosu na naše potrebe, a kada nam dođu turisti deficiti su još i veći. Međutim, kada bi napravili anketu vidjeli bi da mnogi imaju neregistriranu proizvodnju mesa, vina ili nečeg trećeg. Oni koji kod kuće imaju dvije neprijavljene svinje, mogu imati mesa za cijelu godinu", ističe Grgić.

Dovoljno kukuruza, pšenice i mandarina

Dodaje kako osim kukuruza, pšenice i mandarina u najrodnijim godinama, svih drugih poljoprivrednih proizvoda nemamo dovoljno i ovisimo o njihovom uvozu.

"Imamo vanjskotrgovinski deficit od čak dvije i pol milijarde eura. Zamislite da te dvije i pol milijarde na pametan način transferiramo našim proizvođačima, koliko bi povećanje proizvodnje to moglo biti. Ali to je drugi par rukava i neka druga tema", ustvrdio je Grgić.