Ukrajina od kraja 2015. ne kupuje plin od Rusije, ali je dopuštala tranzit ruskog plina preko ukrajinskog teritorija na zapad. Posljednji petogodišnji ugovor o tranzitu je istekao, a ukrajinska vlada odbila ga je produljiti. Što to znači za europske potrošače, industriju, što će biti s cijenama plina?
Ministarstvo gospodarstva priopćilo je da u našoj zemlji opskrba plinom ostaje stabilna i bez poremećaja. Zahvaljujući LNG terminalu na Krku, Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu, piše HRT.
“Plina će biti, opskrba neće doći u pitanje. Hrvatska je sigurna i cijene su stabilne, barem u Hrvatskoj, dok je za europsku industriju pitanje. Pitanje je i za hrvatsku industriju, za Petrokemiju u Kutini. Nažalost cijene su od 31. prosinca skočile i prošle su tu fmaoznu granicu od 50 eura po megavatsatu, što je za mene osobno okvir realne cijene prirodnog plina. Ne vjerujem da će doći do divljanja cijena kao što smo imali prije dvije i pol – tri godine”, rekao je energetski stručnjak Igor Grozdanić za HRT.
U najbolje doba Gazproma 2016. i 2018. Ruska federacija je izvozila oko 40 posto plina u zemlje Europske unije, a tranzit preko Ukrajine je znao dosezati 130 milijardi kubičnih metara plina.
“Recimo da mi trošimo oko 2,5 milijarde, da je naša proizvodnja na 0,69 milijardi, zadnji podatak za 2023. je 691 milijun kubičnih metara, a Rusija je izvozila oko 130 milijardi kubičnih metara i to je veliki udar na Gazprom i financije Ruske federacije”, rekao je Grozdanić.
Prema britanskom Guardianu, Rusija je u zadnjoj godini imala oko 8 milijardi dolara dobiti, a Ukrajina je imala oko 770 milijuna eura.
Sigurno je da Rusija gubi oko 7,5 do 8,5 milijardi dolara samo tranzita preko Ukrajine.
Europska komisija uvjerava da nema straha za potrošače, dogovara se alternativna opskrba.
“Prva stvar je povećanje američkog LNG-a, što je Trump više puta obećao i rekao je jasno da će pomoći europskim prijateljima u opskrbi Europe. Moramo znati da je to skuplji plin i da je tehnološki malo kompleksnija priča. Vjerujem da će Amerikanci nešto izvesti, možda neće biti u 2025., ali u 2026. bi ta alternativna opskrba iz SAD-a trebala biti dosta dobra i stabilna. Ne trebamo plašiti Europljane, tu je i norveški plin, plin koji dolazi iz Italije. Europa će se snaći što se tiče opskrbe”, ističe energetski stručnjak.
Međutim, druga stvar je cijena.
“Posebno je pitanje industrije umjetnih gnojiva, gdje ako znamo da njima okvir nije do 50 eura, nego do 37-38, gdje oni sa 40 eura po megavatu jako teško rade. Ako cijena ode preko 50 eura, to znači problem. Ne samo kod nas, nego i u Rumunjskoj, Mađarskoj, posebno u Njemačkoj”, rekao je Grozdanić.
Europska skladišta su, kaže dosta dobro zapunjena. Hrvatsko skladište je stabilno i zapunjenost je na europskom prosjeku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!