Hrvatski javni dug iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) bio je i na kraju ožujka znatno ispod prosjeka eurozone i EU-a, pokazali su u petak podaci europskog statističkog ureda.
Na razini eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju ožujka 91,4 posto i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na kraj prošle godine.
Na razini EU-a iznosio je 83,7 posto i također se zadržao na razini kraja 2022. godine.
U odnosu na kraj prošlogodišnjeg ožujka smanjen je na oba područja za gotovo četiri postotna boda, pokazuju izračuni Eurostata.
Hrvatska uz Sloveniju
U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je na kraju prošle godine propisani plafon od 60 posto, pokazuju podaci, kao i na kraju prošle godine.
Najviši je i na kraju ožujka bio u Grčkoj, gdje je bio oko 70 posto veći od BDP-a.
Slijedi Italija gdje je bio veći oko 44 posto. U Portugalu, Španjolskoj i Francuskoj nadmašio je BDP za nekih 10 posto.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju ožujka iznosio 48,1 milijardu eura, što je odgovaralo 69,5 posto BDP-a. Na kraju prosinca iznosio je 46,08 milijardi eura, što je odgovaralo 68,8 posto BDP-a.
Na kraju prošlogodišnjeg ožujka iznosio je 45,48 milijardi eura, s udjelom u BDP-u od 75,9 posto.
Hrvatska je po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju ovogodišnjeg ožujka bila izjednačena sa Slovenijom.
Najmanji je ponovo bio u Estoniji, gdje je iznosio 17,2 posto BDP-a.
Pad u Grčkoj
U 16 zemalja EU-a udio duga u BDP-u bio je na kraju ožujka manji nego na kraju prošle godine, a najviše se smanjio u Grčkoj, za tri postotna boda.
Blizu je i Cipar s padom za 2,5 postotnih bodova.
Najviše je pak porastao javni dug iskazan udjelom u BDP-u u Luksemburgu, za 3,4 postotna boda. Slijede Belgija, gdje je porastao za 2,2 postotna boda, te Austrija i Latvija s povećanjem za 2,1 postotni bod.
Skok u Luksemburgu
U samo šest članica dug je na kraju ožujka bio veći nego prije 12 mjeseci, a daleko je najviše porastao u Luksemburgu, za 5,4 postotna boda.
U Češkoj i Latviji bio je veći za 1,7 odnosno za 1,1 postotni bod.
Najviše je ožujak smanjen u Grčkoj, za 21,2 postotna boda, i na Cipru, za 18 postotnih bodova.
Eurostat je u skupini zemalja s najvećim smanjenjem javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u odnosu na prošlogodišnji ožujak izdvojio i Hrvatsku, koja je zabilježila pad za 6,4 postotna bodova.
Hrvatska je sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u za 6,4 postotna boda u odnosu na prošlogodišnji ožujak izdvojena u skupinu zemalja s izrazitijim padom. Blizu je i Slovenija gdje se smanjio za 5,2 postotna boda, pokazuju Eurostatovi podaci.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
