Iran stalno prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca: Analitičar: "Tko bi im pomogao nakon toga?"

Iako je Iran često prijetio da će to učiniti Hormuški tjesnac zapravo nikada nije bio zatvoren. Iran koji kontrolira prolaz kroza nj i ranije je običavao prijetiti tim činom, no mahom se završavalo tek zapljenom pojedinih tankera koji su ondje plovili. Primjerice, 2023. godine, nakon što je SAD uveo dodatne sankcije Teheranu, zaplijenjen je tanker koji je plovio u SAD. A lani, nakon napada na iranski konzulat u Damasku Siriji, Iran je isto učinio s tankerom koji je prevozio naftu u Izrael.

Jedva vidljiv na karti, a presudan za svijet

Iako jedva vidljiv na kartama, Hormuški tjesnac jedan je od onih toponima o kojima ovisi svjetsko gospodarstvo oslonjeno na dva ključna energenta - naftu i plin. Morski je to izlaz i ulaz u Perzijski zaljev gdje su zemlje koje drže gotovo dvije trećine svjetskih zaliha nafte i trećinu svjetskih zaliha zemnog plina. Zatvaranje tog prolaza imalo bi izravnog utjecaja, štetnog naravno, za šest od petnaest najvećih proizvođača sirove nafte - Saudijsku Arabiju, Irak, Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Kuvajt, Katar te sam Iran. Također, tamo su i četiri od deset najvećih proizvođača zemnog plina - Katar,Saudijska Arabija, UAE i opet Iran koji je sedmi najveći svjetski proizvođač nafte, četvrti po njenim zalihama, dok je u proizvodnji plina treći iza SAD-a i Rusije.

U tom smislu, zatvaranje prolaza ponajprije bi bio riskantan potez po sam Iran. Vanjskopolitčki analitičar Denis Avdagić kaže kako ne zna bi li iranske prijetnje zatvaranjem tjesnaca nazvao "očajničkim potezom" ili "vapajem očajnika".

"Odluka bi bila najgora po sam Iran"

"Ako bi se provela, ta bi odluka bila najgora po sam Iran. Onda to više nije pitanje Izraela, Irana i SAD-a, nego čitave Azije i Europe, svih za koje su taj tjesnac i plovidbeni put izuzetno važni. Među ostalima, to je i Kina. Stoga bi taj potez apsolutno učinio Iran globalnom 'personom non gratom'. Tko bi im pomogao i tko bi ih simpatizirao nakon toga", zapitao se Avdagić.

On smatra da su i ova i ranije prijetnje blokadom Hormuškog tjesnaca zapravo bile pokušaj obmane.

"Tim potezom ne bi samo SAD, nego i druge zemlje bile pozvane da vojno interveniraju jer svi koriste taj tjesnac za izvoz nafte. Na kraju krajeva, koristi ga i Iran. Oni bi sami sebe blokirali. Bio bi blokiran i Katar čiji izvoz ukapljenog plina ide u Europu. Ako bi Iran povukao taj potez, to bi usložnilo međunarodnu trgovinu i vjerojatno dovelo do poskupljenja energenata", ističe.

"Što brže otkinu flaster, manje će boljeti"

Mnogo tamošnjih moćnih zemalja, zaljevskih petromonarhija poput Saudijske Arabije, UAE-a, Bahreina, Katara i drugih ovise o tom tjesnacu. Njegovom blokadom Iran bi se, kaže Avdagić, zamjerio i regionalnim i globalnim igračima.

"Bio bi to očajnički čin. Ali ako baš žele očajnički čin manje bi ih, uvjetno rečeno, koštao napad na SAD. U to se ne bi uključilo puno aktera. Ovako bi ih se uključilo mnogo više", kaže.

Avdagića smo pitali vidi li, usprkos primirju postignutom u utorak, koje je u međuvremenu bilo kršeno, rizik izbijanja globalnog sukoba zbog situacije na Bliskom istoku.

"Ne, zato što su reakcije iz Kine i Rusije bile vrlo blage. U biti svi vide vrlo jednostavan izlaz, a to je da Iran odustane od nuklearnih ambicija. Pitanje je samo kako to politički riješiti u samom Iranu. Što brže se otkine taj flaster, bit će manje bolno."

"Iran je velika zemlja, ali iz trećeg reda"

Što se tiče mogućnosti izbijanja svjetskog rata, Avdagić podsjeća da je Iran velika zemlja, ali ni iz prvog niti drugog reda velikih zemalja.

"Kada govorimo o globalnom sukobu, postoji prvi red zemalja između kojih se to ne smije dogoditi. To bi bio napad Rusije na NATO ili SAD, odnosno napad SAD-a ili NATO-a na Rusiju. Istog trena to bi postao globalni sukob i prijetnja kraha čovječanstva jer je u pitanju nuklearno oružje. Prešutno se prešlo preko toga da Indija i Pakistan imaju nukelarno oružje i time stvore nekakav balans, dok se Sjevernoj Koreji to nikada nije oprostilo. Uzmite onda u obzir koliko se govori da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja", kazao je Avdagić.