Iranski veleposlanik odbacio tvrdnje izraelskog: "To su laži!"

Izraelski veleposlanik Gary Koren u petak je u intervjuu Hini pozvao "na prekid diplomatskih odnosa s Iranom" te na provjeru osoblja iranskog veleposlanstva, navodeći da bi "u njemu moglo biti pripadnika Revolucionarne garde sa zadatkom prikupljanja obavještajnih podataka i potpore terorizmu".

"To su laži", rekao je Garibnedžad u ponedjeljak na brifingu za novinare u iranskom veleposlanstvu u Zagrebu. 

"Iran je više od 47 godina upoznat s lažima koje izraelski službenici govore" i Korenova je izjava bila "jedna od tih laži", kazao je. 

Optužio je Izrael da uvijek pokušava svim sredstvima preusmjeriti "javno mišljenje od svega onoga što su radili u Palestini, u Gazi, svih ružnih stvari i ubojstava".

Iranci kažu da između Teherana i Zagreba postoje dobri odnosi uzajamnog poštovanja, te da su diplomati obje zemlje, u okviru načela Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, oduvijek radili na promicanju bilateralnih odnosa.

Premijer Andrej Plenković rekao je u petak da nema razloga za zabrinutost da se osoblje iranskog veleposlanstva u Zagrebu bavi špijuniranjem i terorizmom, a Koren je bio pozvan na Pantovčak gdje je upozoren na "neprihvatljive i štetne" izjave koje "uznemiravaju javnost i nanose štetu Hrvatskoj".

Na pitanje novinara o različitim stajalištima predsjednika Zorana Milanovića i premijera o ratu, Garibnedžad je odgovorio da nije u poziciji u kojoj može komentirati unutarnje polemike u Hrvatskoj, no kazao je da ima "jako dobar odnos s hrvatskom vladom".

"Nadamo se da će hrvatska vlada pogledati međunarodne zakone i izabrati pravi put koji su zauzele međunarodne organizacije", kazao je Garibnedžad preko prevoditelja u iranskom veleposlanstvu u Zagrebu.

Nije precizirao o kojim se organizacijama radi, no u svom uvodnom obraćanju novinarima je kazao da su stručnjaci Ujedinjenih naroda u svojem priopćenju "4. ožujka istaknuli da je ovaj čin agresije (Sjedinjenih Američkih Država i Izraela) 'nezakonit'".

Također, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je osudio najnoviju vojnu eskalaciju SAD-a, Izraela i Irana, upozorivši da bi mogla potkopati međunarodni mir i sigurnost, a organizacija je sve strane pozvala da se "urazume" i okončaju rat na Bliskom istoku.

"Svakako mogu reći da će budućnost pokazati i dati nam pravi odgovor kakvo je trebalo biti ponašanje prema onome što su Amerikanci i Izraelci tražili od nas - više nego što može tražiti neka zemlja od druge zemlje", rekao je Garibnedžad, okružen zastavama Hrvatske i Islamske Republike te fotografijom pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.

Ovu brutalnu agresiju započeli su napadom na rezidenciju vrhovnog vođe Irana u samom središtu Teherana. Vođa, koji je također bio visoko cijenjeni šijitski vjerski pravnik u regiji i šire, ubijen je zajedno s više članova svoje obitelji, uključujući i svoju 14-mjesečnu unuku.

Istodobno su pokrenuli masovne zračne i raketne napade diljem Irana, usmjerene na vojnu i civilnu infrastrukturu. U samo jednom slučaju napadnuta je osnovna škola u Minabu, na jugozapadu Irana, gdje je 165 nevine male djece i 26 učitelja brutalno ubijeno.

Netanyahu namamio Trumpa u zamku

Naglasio je da se nada da će se probuditi "savjest svijeta" koji će pritisnuti američkog predsjednika Donalda Trumpa i spasiti ga "od zamke koju je (izraelski premijer) Benjamin Netanyahu za njega pripremio".

Nije Iran izvor nestabilnosti u regiji, već Izrael, kazao je, dodajući da je Teheran uvijek pokušavao poteškoće s Amerikancima rješavati na miran način.

"Ali mnogo puta je Izrael bio taj koji to nije dozvolio, a s pritiskom svojih lobista u Americi dogodilo se što se dogodilo. Uvukao je Amerikance u rat s Iranom".

Veleposlanik je rekao da se više od 1400 ljudi ubijenih u Iranu od početka  napada odnosi na civile, među kojima je 168 djece ubijene u djevojačkoj školi u Minabu na jugozapadu zemlje.

Novinarima je potom pokazao video koji prikazuje ispraćaj ubijene djece u Minabu, a zatim i video snimljen "kamerom u školu u Kazvinu, gdje je jedno dijete ubijeno".

"Ovi zločini će biti zabilježeni u povijesti. Oni koji su napali moju zemlju će dobiti adekvatan odgovor", poručio je.

Diplomacija nemoguća za vrijeme rata

Također, rekao je da diplomacija ne može obavljati svoju zadaću dok traje rat, dodajući da Washington i Tel Aviv zasad nisu tražili prekid vatre.

"Diplomacija ne može ispravno izvršiti svoj zadatak dok rat traje", odgovarao je iranski veleposlanik na pitanje novinara o tome vidi li točku u kojoj njegova zemlja može ponovo sjesti za stol sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.

Naglasio je da Izraelci i Amerikanci zasad nisu tražili primirje, "iako su to učinili u prošlom napadu".

Osudio je ubojstvo vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, nazvavši ga "suprotnim svim međunarodnim zakonima koji postoje" i poručivši da svi vođe u svakoj zemlji imaju imunitet te da je to vrlo jasna stvar u međunarodnoj zajednici.

Također, istaknuo je da su Izrael i SAD napali njegovu zemlju "usred diplomatskih aktivnosti i razgovora".

"Prošle godine smo imali isto iskustvo na isti način. Da pokažemo svijetu da mi uvijek cijenimo diplomatske aktivnosti, pokušaje za mir, ušli smo u te pregovore. Kada su 25. veljače pregovori završili, ministar vanjskih poslova Omana je rekao da ima jako dobre vijesti za svijet ... No, tri dana kasnije, 28. veljače, Izrael i Amerikanci su napali Iran", kazao je Garibnedžad.

Odgovor istom mjerom

Iran je potom odgovorio vlastitim napadima na Izrael te američke baze, ali i civilnu infrastrukturu u zemljama Perzijskog zaljeva.

"Prije nego li je počeo rat, mi smo imali razgovore sa svim susjednim zemljama i predložili im da se s njihova teritorija ne napada Iran, da se njihovo tlo i nebo ne koristi za napad na našu zemlju. Nažalost, nisu poslušali naš savjet i dozvolili su Amerikancima da nas napadaju s njihovog tla", kazao je.

Također, kazao je da su Izrael i Amerikanci posljednjih dana izveli žestoke napade na civilnu infrastrukturu u Iranu.

"Zato će naš odgovor biti: kako su nas napali, tako će i dobiti", poručio je.

Iran je u ranije ponedjeljak lansirao prve salve projektila i dronova prema Izraelu i svojim susjedima u Perzijskom zaljevu otkako je Modžtaba Hamenei dan ranije na mjestu vrhovnog vođe naslijedio oca, ubijenog ajatolaha Alija Hamneija. 

Izrael pak je u ponedjeljak objavio da napada "režimsku infrastrukturu" u Iranu desetog dana sukoba koji je zahvatio cijeli Bliski istok i potresa globalno gospodarstvo.

Hormuški tjesnac

Od početka rata Izraela i SAD-a s Iranom u strateški važnom Hormuškom tjesnacu ili u njegovoj blizini napadnuto je 10 brodova.  

Veleposlanik je na pitanje novinara o eventualnoj blokadi Hormuškog tjesnaca odgovorio da "Islamska Republika vodi brigu o prolazu brodova kroz tjesnac".

"Taj tjesnac još uvijek nije zatvoren, ali zbog svega što se događa na terenu dolazak i odlazak brodova je vrlo usporen i pod kontrolom".

Također, nosač zrakoplova Charles de Gaulle, koji je Francuska poslala na Bliski istok kako bi zaštitila svoje državljane i saveznike pogođene napadima iz Irana, uplovio je u petak rano poslijepodne u Sredozemno more prošavši kroz Gibraltarski tjesnac, a slanje nosača zrakoplova je najavila i Velika Britanija.

No, Garibnedžad je poručio da zbog toga nema razloga za zabrinutost iranske strane.

"Naša vojska zna što radi i svoj zadatak obavlja jako dobro. I sigurno da ako bilo koja od tih zemalja izvede napad na Iran da će i te zemlje biti meta".

Uključenje Kurda u sukob?

Na pitanje o mogućem uključenju Kurda u sukob u Iranu, Garibnedžad je kazao da to nije prvi put da se Iran suočava sa sličnim izazovima te kao primjer naveo Iransko-irački rat iz 1980-ih kada je "SAD vrlo direktno i vrlo čvrsto bio iza (iračkog) režima protiv Irana".

"SAD, a to znači CIA, naoružava ljude, ali ne samo Kurde, već i druge na našim zapadnim granicama da tamo započnu rat i da ih ubace u Iran i destabiliziraju naše granice i zemlju".

"Ali ne brinemo se i spremni smo da na to odgovorimo", poručio je.

Mnogi iranski Kurdi žive u susjednom Iraku zbog sustavnog progona u svojoj domovini. Neki sada vide priliku za svrgavanje iranske vlade i dobivanje veće zaštite i sloboda ako se ondje promijeni vodstvo.

Međutim, Trump je u subotu odbacio mogućnost uključivanja kurdskih boraca u rat u Iranu.