Kada je prije tri godine počeo rat u Ukrajini mnogi stanovnici te zemlje potražili su privremeni dom diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Dio ih je u Hrvatskoj pronašao posao, u čemu im pomaže udruga "Svoja". Uz uspješne i sretne priče, niz je birokratskih i drugih teškoća koje ne bi mogli sami riješiti.
U Hrvatskoj je 27.000 raseljenih Ukrajinaca, kazala je u HTV-ovom “Studiju 4” Nataliia Hryshchenko, izvršna direktorica udruge “Svoja” koja pruža pomoć ukrajinskim izbjeglicama u prilagodbi na novi život u Hrvatskoj. Zahvalni su Hrvatskoj što im je pružila mogućnost da budu ovdje.
Stručnjakinja za zapošljavanje Iryna Pronenko istaknula je da je udruga “Svoja” nastala nakon početka rata u Ukrajini, piše hrt.
Ukrajinci su dobili priliku raditi bez dobivanja ikakvih radnih dozvola, zahvaljujući Hrvatskoj i statusu privremene zaštite, kazala je Hryshchenko. Nemaju službene podatke o tome koliko Ukrajinaca radi u Hrvatskoj. No iznijela je ipak podatak koji ima u vezi s ciljanom skupinom s kojom oni rade, a odnosi se na oko 3.500 ljudi. Svakih pola godine rade anonimno istraživanje gdje pitaju ljude na kojim poslovima rade i koliko zarađuju.
“Zadnje je istraživanje pokazalo da u Hrvatskoj radi, gledajući našu ciljanu skupinu njih 72%. Godinu i pol ranije to je bilo od 22% do 25%. Svakih pola godine radimo to istraživanje i vidimo da ta brojka raste. Ukrajinci su se pokazali kao stvarno dobri radnici”, kazala je Pronenko.
Nostrifikacija diploma i poznavanje jezika
Najlakše se zaposliti dok ne znaš jezik, istaknula je Pronenko i precizirala da se tada uglavnom ljudi zapošljavaju na nekim jednostavnijim poslovima.
“Ukrajinci rade kao konobari, blagajnici, prodavači, radnici u pekrnicama. Imamo već i dobre prakse što se tiče visokokvalificiranih stručnjaka, a to su ljudi u IT domeni, liječnici koji su već nostrificirali diplome. Rade i u području upravljanja projektima, ima i arhitekata. Ljudi rade i u međunarodnim tvrtkama, zaposleni su on-line”, izjavila je Pronenko.
Tek kada nostrificiraju svoje diplome Ukrajinci mogu dobiti neki “ozbiljniji” posao, a tako bi bilo, dodaje Pronenko i u Ukrajini sve dok ne govoriš jezik i dok nemaš nostrificiranu diplomu.
Izazovi u vezi sa zapošljavanjem
Dva su glavna problema – nostrifikacija diploma za regulirane profesije i učenje hrvatskog jezika.
“Vrlo je dugačka i komplicirana procedura nostrifikacija diploma za regulirane profesije. Kad je riječ o medicinskim sestrama, liječnicima, psiholozima prijevod dokumentacije je skup. Zahvaljujući Hrvatskoj mi ne plaćamo proceduru nostrifikacije, ali moramo platiti taj prijevod. Nastavni plan može biti oko 100 stranica, a jedna stranica košta 25 eura”, izjavila je. Spomenula je i da neke profesije zahtijevaju višu razinu znanja jezika, a da se to ne može postići na besplatnim tečajevima.
Pronenko ističe da su ukrajinski radnici dobri. Budući da Hrvatska ima deficit liječnika, smatra da bi ukrajinski tu mogli naći svoj put.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!