Mentorica Snježana Bahtijari: Ljuti me kad političari o mentorima govore kao o manipulatorima!

S najdugovječnijom hrvatskom mentoricom Snježanom Bahtijari razgovarala je u Novom danu Nataša Božić.

Kako je počeo vaš mentorski put? Otkud želja da se uz vrlo zahtjevnu karijeru u Ericsson Nikola Tesli bavite volonterski I mentoriranjem?

"Mentoriranje nije došlo odjednom. U podlozi je moja potreba prijenosa znanja koje je u velikom dijelu proizlazila iz intenzivnog rada s ljudima, ta se potreba stvarala uz moj osnovni posao. Dugo godina sam bila izvršna direktorica komunikacija, marketinga, društvene odgovornosti, upravljanja velikim projektima financiranim sredstvima EU i zaštite zdravlja i zaštite na radu u EU u velikoj korporaciji."

"I kako sam dugo bila u sustavu korporativnom, tako sam dobila priliku raditi s najboljim stručnjacima, vrhunskim menadžerima, lidericom kakva je Gordana Kovačević. To su sve bile za mene izuzetno važne polazne točke. A kako sam sama bila ona koja nije ostajala u jednom području, nego je tijekom svoje karijere usvajala nova domenska znanja u drugim područjima, sazrela sam do razine da razumijem kako je sposobnost povezivanja, horizontalnog povezivanja tih vertikalnih domenskih znanja – strahovito važna sposobnost I kompetencija. Smatram da je volontiranje zapravo jedan oblik mog vraćanja društvu uloženog u moje znanje, u moj rad, pa sam počela volonterski – mentorirati."

Među osnivačicama ste najdugovječnijeg programa mentoriranja u Hrvatskoj “Mentoriranje kao oblik networkinga među ženama”, časopisa Zaposlena. Je li jednako mentorirati žene i muškarce?

"U životu sam više mentorirala žena nego muškaraca, ali imam iskustvo s jednima i s drugima. Ovaj program kojeg ste spomenuli ne samo da je najdugovječniji, nego je I najproduktivniji program mentoriranja u Hrvatskoj. Časopis Zaposlena i Ana Gruden s tim su projektom za sedam godina uspjeli, da tako kažem, osnažiti i osposobiti 250 hrvatskih poslovnih žena, a u sedam ciklusa prijavilo se njih više od 800. Sada ide i osmi ciklus tog istog projekta i koristim i priliku pozvati sve zaposlene žene koje smatraju da im treba takva vrsta podrške da nam se jave,mentorice i ih čekaju. Mentoriranje je stvaranje jednog odnosa povjerenja. uzajamne podrške, razumijevanja, učenja, otvaranja nekih novih perspektiva i izuzetno je važno imati s obje strane kvalitetne osobe."

"Radeći puno sa ženama, samo u ovom programu “Zaposlene”, a ja sam radila s 19 mentorki do sada za 7 godina, uočila sam koja je ključna razlika između mentoriranja žena i muškaraca. Muškarci su u pravilu puno samouvjereniji. Ono što nas žene na žalost koči je ta nekakva naša svijest koja nas upozorava da “nismo dovoljno dobre”, “nismo dovoljno kompetentne”, “nije pravi trenutak”. Uvijek nalazimo neki razlog zašto onaj pravi trenutak ne iskoristimo na pravi način."

Kako mentoriranje pomaže ženama?

Mene je uvijek užasno mučilo to što žene u svojim karijerama postupaju na opisani način. Žena ima više u populaciji i ne vidim zašto ne iskoristiti tu snagu žena koja je, ako ćemo iskreno, zbog njihove emocionalne inteligencije u ovom trenutku i svim drugim povijesnim trenucima - suštinski važna i potrebna društvu. Mučilo me pitanje: “Zašto žene zapravo to ne koriste?”.

Odgovore sam našla i u mentorskim odnosima. I ono na što sam posebno ponosna, da su sve mentorke, pa i menntori koji su izišli iz tih naših programa puno samouvjereniji i spremniji preuzeti prilike i iskoristiti ih. Spremni su vidjeti i rizike, ali prave rizike, a ne neke imaginarne strahove, neke frustracije koje možda nose od prije. Otvoreniji su za neka nova znanja, neku novu perspektivu, rad s drugim timovima. Dakle, to su sve elementi kvalitetnog mentorskog procesa, uključujući najvažniji – a to je komunikacija.

Koliko je process mentoriranja prepoznat u Hrvatskoj? Koliko imamo mentora ili mentorica I na koji se način postaje mentoricom, postoji li neki certificirani program?

"Za sada ne. Mi smo za tek na početcima. U poslovnom svijetu mentoriranje jest često regulirano, postoje i protokoli, postoje priručnici, postoje reguliran process prijenosa znanja za mentoriranje, ljudi se za to obučavaju. Međutim, općenito govoreći, mi smo daleko od toga što se u svijetu događa i daleko smo od razumijevanja važnosti koje je mentoriranje drugdje ima u glavama ljudi, u svijesti ljudi, ne samo običnih ljudi, nego i ljudi koji vode institucije, kompanije, koji su važni autoriteti u društvu, te koji vode na kraju krajeva i upravljaju javnim politikama."

Kad ste već spomenuli te vrhove politike, često se upravo na tim političkim razinama može čuti riječ mentor u negativnom kontekstu. Otkuda negativan prizvuk riječi mentor?

"To je jako štetno, a pojavljuje se često. Pojam mentor se koristi umjesto riječi manipulator. A mentoriranje i mentor nikako ne može biti manipulator. To je jedna potrebna, važna disciplina gdje se jedno kumulirano iskustvo, znanje osoba koje su spremne ga podijeliti i širiti dalje, prenosi ne samo u korist pojedinca nego I u korist društva. Ja bih rekla da je takvo krivo interpretiranje riječi “mentor”, dio našeg “folklore”. Pozvala bih sve one koji imaju važnu ulogu i koji su javne osobe da se malo osvrnu na to koliko je zapravo važno da imamo ljude, programe i procese kojima se to kumulirano znanje i iskustvo prenosi na druge ljude. Knjiga “Mentorica” koja je nedavno izašla je upravo moj komunikacijski mozaik znanja i povezivanja prema drugima, I nailazi već na veliki odjek kod publike."