Gosti Novog dana kod našeg Tihomira Ladišića bili su Miodrag Katalenić, direktor CATEH-a, i Mladen Šercer, direktor medicinske proizvodnje u CATEH-u, koji su govorili o velikom medicinskom uspjehu u KB-u Dubrava i svojim medicinskim proizvodima.
Podsjetimo, prvi put u Hrvatskoj i regiji neurokirurzi su pacijentici ugradili printani nadomjestak lubanje od PEEK-a, materijala koji je najsličniji kosti. Iako je riječ o iznimno skupom nadomjesku, koji stoji od 5 do 7 tisuća eura – pacijenti ga mogu dobiti na teret HZZO-a.
Miodrag Katalenić opisao je sami medicinski pothvat: “To je dosta složen proces iza kojeg stoji desetogodišnje istraživanje. Što se tiče konkretnog slučaja u Dubravi, to je rezultat petogodišnjeg istraživanja i suradnje s proizvođačem rada. Ovakvom metodom, tehnologijom 3D printanja se nadomješta svaki dio tijela, na osnovu CT-a pacijenta izradi se postojeće stanje i na osnovu tog modela se po mjeri pacijenta napravi implantant koji odgovara točno tom pacijentu. ”
Kada pacijent može dobiti implantant?
Katalenić je objasnio u kojem slučaju i na koji način pacijent može dobiti nadomjestak za dio tijela: “Kada liječnik koji liječi pacijenta odluči da konvencionalni i serijski proizvodi njemu nisu adekvatni i nisu najbolje rješenje, onda se kontaktira nas da se napravi individualni proizvod. Mi radimo isključivom implantante na zahtjev liječnika po mjeri pacijenta.”
Mladen Šercer odgovorio je na pitanje kako se tvrtka odlučila baš za ovu tehnologiju proizvodnje: “Istraživali smo nekoliko tehnologija i proizvođača dok se nismo odlučili za proizvođača kod kojeg smo kupili printer. Prevladavajuća odluka je bila da je to printer s certifikatom i da ne mijenja ulazna svojstva materijala na izlazu iz printera tako da imamo potpunu biokompatibilnost materijala.”
Direktor CATEH-a naveo je što je sve tvrtka proizvela: “Uglavnom se radi o nadomjescima kosti glave, kralješcima, kostima lica i čeljusti, to je primarno. Naša ocjena je da ovaj materija u sadašnjem stanju još nije primjenjiv za duge kosti, proteze koljena ili kuka.”
U kojim se bolnicama mogu dobiti implantanti?
Objasnio je u kojim se sve bolnicama mogu dobiti ovakvi implantanti te istaknuo da se ovakav zahvat može izvesti na teret HZZO-a: “Za sada imamo potpisane ugovore s KBC-om Zagreb, KBC-om Sestre milosrdnice, KB-om Dubrava, Općom bolnicom u Dubrovniku i Općom bolnicom u Zadru. Mogućnost imaju, da tom tenderu pristupe, i sve druge bolnice u Hrvatskoj. Prepoznati smo od strane HZZO-a i uvidjeli su benefit naših proizvoda na pacijente.
Šercer je pojasnio kako tijelo reagira na takve materijale: “Uvijek postoji mogućnost komplikacija za pacijenta iz raznih razloga. Mi smo u 50-ak operacija imali dvije do tri komplikacije koje se ne dovode u vezu s našom tehnologijom. Jedan pacijent je operiran pod temperaturom, drugi je živio u nehigijenskim uvjetima….”
“U svjetskim okvirima imamo vrlo mali broj komplikacija i vrlo smo ponosni na to”, dodao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare