Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) Matija Kroflin gostovao je u N1 Newsroomu. NSZVO je zatražio od Vlade povećanje plaća u sustavu visokog obrazovanja i znanosti za 20 posto što predstavlja nastavak vala nezadovoljstva u javnim službama RH.
Govorio je o zakonu kojim Vlada planira povećati plaće svim državnim i javnim službama: “Ja bih rekao da je to refleksna odluka Vlade da ona sada izađe sama i pokuša prevenirati daljnje širenje nezadovoljstva. Međutim, Vlada je sama potakla parcijalne zahtjeve različitih sindikata javnih službi – potakla je to parcijalnim podizanjem koeficijenata u zdravstvu i politikom podizanja plaća s kojom se naš sindikat ne slaže. Sada su svim zaposlenima u javnim službama trebali dići plaće, a i ove parcijalne stvari rješavati kroz proces donošenja novog zakona o plaćama. Nejednakosti u našim pozicijama je trebalo kroz taj sustav rješavati”, kaže Kroflin.
Mnogi su skeptični kad je riječ o zakonu o plaćama javnih službenika. Kroflin kaže: “Sad smo možda još i više skeptični nakon ove situacije jer bi se povećanja trebala preliti u tren ove uredbe koja će dati novi okvir za nove plaće. Kako će se to tehnički izvesti, treba vidjeti. Ova povećanja će dovesti do problema u međuodnosima unutar radnih mjesta i to se sigurno ne može samo prelivati u novi sustav koeficijenata već će trebati raditi neki fine tuning u tome”.
“S jedne strane smo zadovoljni ovime što smo čuli od premijera, ali s druge strane nismo. Zadovoljni smo jer smo i sami rekli da treba dići plaće odmah. S druge strane, znamo da inflacija natproporcionalno snažno pogađa građane ove zemlje s najnižim plaćama pa pozdravljamo to što je Vlada njima digla plaće. Ono čime smo nezadovoljni je da je 20 i nešto tisuća ljudi ostalo nepokriveno povećanjem plaća. To su dobrim dijelom upravo naši članovi – zaposlenici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. To su najkreativniji i najobrazovaniji zaposlenici javnih službi. Upravo su oni prošli najgore jer taj segment nije dobio apsolutno nikakvo povećanje. Zaposlenici u zdravstvu su dobili povećanje, ali naši ljudi ne”.
Upozorava da je ovakva situacija nekorektna prema sustavu visokog obrazovanja. “Ispada da su ti ljudi iz nekog razloga krivi za nešto pa ih sada kažnjavamo”, kaže Kroflin.
Govorio je i o problemu privlačenja mladih u sustav znanosti i visokog obrazovanja: “U odnosu na sustav zdravstva, ljudi koji završe identičan fakultet, ako se zaposle u zdravstvu na početnim radnim mjestima imaju plaće do 30% veće odmah u startu, a nemaju veće komepetencije nego što imaju oni koji ulaze u sustav znanosti i visokog obrazovanja. To kod nas stvara problem privlačenja najboljih kadrova”.
Kad je riječ o prijedlogu zakona koji je u pripremi kaže da je ključni problem to što zakon ne regulira neke ključne stvari: “Uredbe ostaju za donošenje nakon zakona, donose ih pojedinačni resori i ne znamo kako će to izgledati. Sustav napredovanja detaljnije ostaje isto tako za podzakonski akt. Zakon ne daje dovoljno informacija da bismo znali što će se sa plaćama događati i kakve će tu biti promjene”.
“Meni se čini da je bilo pametnije da smo ove godine imali pristup linearnog podizanja plaća svima. Vlada je po mom sudu tu odigrala krivo i loše”, pojašnjava Kroflin.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
