Republika Hrvatska danas, 15. siječnja, obilježava 29. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, budući je 15. siječnja 1992. godine Republika Hrvatska postala međunarodno priznata zemlja, kao neovisna i samostalna država.

Danas se obilježava i 23. obljetnica uspješno obavljene mirne reintegraciie i završetka mandata UNTAES-a, kojim su okupirana područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema vraćena u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Veliki doprinos u tim procesima dali su naši hrabri hrvatski branitelji, koji su spremno stali u obranu Domovine, te im to nikada nećemo zaboraviti.

Ova značajna događanja u povijesti stvaranja Republike Hrvatske obilježili smo i ove godine u Vukovaru, a sukladno propisanim epidemiološkim mjerama i prilagođenim brojem sudionika.

Kod spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, zahvalili smo se i poklonili svima onima koji su svoje živote položili u temelje stvaranja nove Republike Hrvatske.

Vijenac je položilo izaslanstvo MORH-a i MUP-a koje su predvodili brigadni general Mijo Validžić, zapovjednik Zapovjedništva Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, a u svojstvu izaslanika ministra obrane i načelnik Policijske postaje Vukovar Vlado Božić, u svojstvu izaslanika načelnika Policijske uprave Vukovarsko-srijemske.

Vijenac je položilo i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koju je predvodio župan Božo Galić zajedno s predstavnicima Zajednice povratnika Hrvatske te gradonačelnicima i načelnicima gradova i općina koji su djelovali u vrijeme mirne reintegracije.

Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana pri župi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, fra Josip Poleto.

U Hrvatskom domu u Vukovaru, a u sklopu programa obilježavanja, dokumentarnim filmom prisjetili smo se tadašnjih događanja u Republici Hrvatskoj te je predstavljena knjiga “Mirna reintegracija – pobjeda razumom”, koju je izdala Zajednica povratnika Hrvatske.

Tom prigodom župan Galić je spomenuo značenje navedenih događanja u novijoj hrvatskoj povijesti te je izjavio: -„Došli smo ovdje položiti vijenac, zapaliti svijeće, pokloniti se onima koji su najzaslužniji za stvaranje hrvatske države, sjećajući se na današnji dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. To su značajni datumi za našu Hrvatsku i značajni datumi za cijeli ovaj prostor, za Europu pa i svijet. Ljudi su dali svoje živote za domovinu Hrvatsku i odluka našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana da mirnom reintegracijom vrati u ustavnopravni poredak, ovaj teritorij našeg prostora, bila je osobito mudra jer spašeni su brojni životi. I danas mirna reintegracija pokazuje da živimo u samostalnoj, slobodnoj Hrvatskoj a životi su sačuvani i ljudi su ostali ovdje. Da bi tu mirnu reintegraciju završili do kraja, naš zajednički život treba stajati na čvrstim temeljima povjerenja kao što je odgovornost za zločine koji su počinjeni, pronalaženju nestalih u Domovinskom ratu te izgradnji bolje budućnosti za našu Hrvatsku.

Predsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije Dragutin Glasnović spomenuo je kako je proces mirne reintegracije bio uspješan te je rekao: – „Moramo priznati da je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja uspješno obavljena te je u svijetu poznata kao dobro organizirana i rijetko uspješna. Moramo priznati da je taj proces nešto što se može uzeti kao primjer svim drugim prostorima gdje dolazi do sučeljavanja. Danas, kao posljedica a uspješne reintegracije u epicentru tog sukoba, u Vukovaru imamo manje incidenata nego u bilo kojem drugom gradu Hrvatske. Mi smo, kao u romantičarskom zanosu, mislili kako će biti puno više povratnika, ali smo svjesni da se nije napravilo puno toga što još želimo. Međutim, to je proces koji traje i već vidimo velike pomake te moramo biti sretni i zadovoljni. Ono što nas najviše muči je proces što jedan broj mladih, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, iskoristio nove mogućnosti i otišao iz Hrvatske. A mi želimo da se ti ljudi koji su sada vani, koji stječu iskustvo vrate i dođu natrag i to stečeno iskustvo zapadnih civilizacija prenesu i primjene kod nas. Da mogu, ubrzao bi postupak mirne reintegracije jer sporost je ono što nas nagriza. U međuvremenu jedan broj zločinaca je pokojni, kao i jedan broj sudionika – svjedoka. Vrijeme je problem – puno toga nije moglo napraviti onako kako smo željeli.“

Predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije Branko Pek govoreći o samom procesu mirne reintegracije kao i predstavljanju knjige je naveo: – „Prije svega želim izraziti veliko zadovoljstvo kako smo ove godine po prvi puta uspjeli organizirati zajednički, Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije i Vukovarsko-srijemske županije obilježavanje mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i pobjede RH ne oružjem nego razumom.

Knjigu koju smo posvetili današnjem danu i koju smo nazvali „Mirna reintegracija – pobjeda razumom“ upravo govori o tome i autori tekstova, koji su dali svoj doprinos, postavljaju pitanje zašto se sve ove godine mirna reintegracija zapravo stavlja na neki način u drugi plan u odnosu na Bljesak i Oluju jer ne vidimo nikakav razlog ne slaviti taj dan koji je po nama možda čak i iznad i važniji jer nije bilo niti jedne žrtve, a postigao se isti rezultat. Na kraju svima zapravo koji žive u hrvatskom Podunavlju čestitam Dan pobjede razumom.“

Govoreći o tome što se može pročitati u knjizi Pek je rekao: -„Moram priznati, svi smo mi hrvatski prognanici bili uglavnom i u Hrvatskoj vojsci, dakle branili smo domovinu i nije bila nikakva tajna da se priprema vojna akcija nakon ove dvije provedene akcije Bljeska i Oluje. I to je bilo praktično već spremno do zadnjeg detalja, međutim, tri ili četiri dana prije nego što je trebao pokrenuti se taj proces oslobađanja hrvatskog Podunavlja vojnim putem hrvatsko vrhovništvo je donijelo odluku da se ipak ide mirnim putem zbog toga što je bila procjena između 1.500 i 2.000 mrtvih samo s naše strane, a pitanje je koliko bi onda bilo mrtvih i sa druge strane. Predsjednik Tuđman je vjerojatno u to vrijeme procijenio kako se više isplati malo sačekati jer ne bi operacija završila u tri, četiri dana kako je bilo planirano za prethodne dvije operacije. Ovo bi trajalo puno duže. Znalo se kako bi se sigurno Srbija uključila sa druge strane jer smo praktično na dometu. Znalo se da bi naš prostor jako stradao jer je njihovo topništvo bez problema može gađati i uništavati. Dakle, žrtve ne bi bile samo na frontu, nego bi bio i velik broj civilnih žrtava. I to je vjerojatno presudilo tome da je naše vrhovništvo donijelo takvu odluku i mi sada, sa ovim odmakom, ocjenjujemo kako je to bila dobra odluka. Po meni kao autoru te knjige i jednog od autora tekstova, to je udžbenik hrvatske povijesti vezane za hrvatsko Podunavlje. Mislim da bi djeca osnovne i srednje škole mogla koristiti u nastavi iz povijesti novije hrvatske države.“

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.