Česte polemike između predsjednika Republike i predsjednika Vlade oko izbora čelnika Vrhovnog suda, vojske te, između ostalog, epidemioloških mjera obilježile su njihov odnos koji je u 2021. bio poprilično buran.

O sporu predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića tijekom godine ispisano je na stotine tekstova i vijesti.

U nekim tjednima davali su izjave gotovo svakodnevno. Komunicirali su i preko Facebooka i priopćenja, a u raspravi su aktivno sudjelovali i drugi članovi Vlade kada bi predsjednik Milanović „bocnuo” njihov resor.

Milanović je u svom specifičnom stilu komunikacije, govoreći o premijeru i ministrima, nabrojao dio životinjskog carstva – orlove i nilske konje, vjeverice, pudlice i lavove, medvjede, ali i Pokemone. No bilo je i mnogo težih riječi i uvreda s obje strane.

Saga oko Vrhovnog suda

Najveći dio godine, od veljače do listopada, javnost je svjedočila sukobu oko izbora predsjednika Vrhovnog suda zbog čega su raspisana čak tri javna poziva, a na kraju je izabran sudac Radovan Dobronić.

Problem je nastao kada je Milanović najavio kako će predložiti svoju kandidatkinju, Zlatu Đurđević, mimo raspisanog javnog poziva, a premijer i vladajuća većina u startu je odbacili, držeći kako je pristala biti dio protuzakonite procedure pa je to diskvalificira.

Milanović smatra da svoju ovlast predlaganja predsjednika Vrhovnog suda crpi izravno iz Ustava, Zakon o sudovima ocjenjuje neustavnim te inzistira da Đurđević nije prekršila zakone i da je stručna.

Plenković drži kako se mora poštivati zakon. Sličnog su mišljenja bili i ministar pravosuđa Ivan Malenica, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ali i Ustavni sud pa se rasprava proširila i na druge sugovornike. Padale su dosta teške riječi i na osobnoj razini.

Tako je Milanović tvrdio da se nastavlja HDZ-ova opstrukcija promjena u pravosuđu, da je HDZ u sukobu interesa zbog presude stranci, a većinu ustavnih sudaca nazvao je HDZ-ovim žetonima.

Plenkovića, predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca i Jandrokovića prozvao je zbog vrijeđanja Đurđević, uspoređujući ih s karakterima iz naslova filma “Ružni, prljavi, zli”. Rekao je i kako je njegov jedini medij komunikacije – javnost te da mu jedino „preostaje da na ovakav način divlja” pa bira biti Marlon Brando iz „The Wild One” („Divljak”).

Štetočina, divljak i mišići

Saborskim zastupnicima rekao je da će se „ćerati do kraja” ako odbiju Đurđević. Premijera je još nazivao špijunčinom, terminalno nesposobnim, običnom štetočinom, dobro uvježbanim lažovom, komunističkim gojencem te ga prozvao da ima „paranoidne fiksacije.”

S druge strane, Plenković je tvrdio kako je sve osim poštivanja zakona politiziranje, a raspravu je ocijenio nadrealnom i nenormalnom. Program Đurđević ocijenio je populističko-političkim te rekao kako je dopustila da je Milanović “provuče kroz blato”.

Govorio je kako je Milanović prevarant jer nastupa kao lider ljevice, a ne kao predsjednik Republike, da su „boze” da se izborom čelnika Vrhovnog suda provodi reforma pravosuđa, ali i da vrši pritisak na Vrhovni sud. Njegove medijske istupe ocijenio je neprihvatljivim političkim divljaštvom, primitivizmom i talogom društvenih mreža.

Milanović je za Malenicu je rekao kako je došao “njuškati” u Ured predsjednika o njegovim namjerama, a osporio je i njegove sposobnosti kao predavača na studiju, dok je Jandrokovića prozvao da uvodi diktaturu u parlamentu, da je stranački dodvorica i nasilnik bez mišića.

Jandroković je ocijenio kako Milanović ima očito poremećaj ponašanja i vjerojatno poremećaj ličnosti i da je zagadio javni prostor, a nazvao ga je i iskompleksiranim klaunom.

Nema zajedničkih vijenaca

Krajem ožujka došlo je i do prepirke oko odvojenog polaganja vijenaca na komemoracijama zbog epidemioloških razloga. Milanović je čak razmišljao o tome da vojni vrh ne sudjeluje u obilježavanju VRO “Bljesak” kako bi vojsku zaštitio od politizacije zbog sukcesivnog protokola.

Zbog predsjednikove retorike, premijer je poručio kako do kraja mandata neće biti zajedničkog polaganja vijenaca državnoga vrha kako se ne bi glumatalo i fingiralo zajedništvo.

U lipnju su Milanović i Plenković sudjelovali na obilježavanju Dana antifašističke borbe što je bio prvi zajednički posjet nekom događaju dvojice predsjednika nakon višemjesečnih sukoba. U studenom su ih kamere snimile kako se rukuju i kratko razgovaraju na obilježavanju Dana sjećanja u Vukovaru.

Predsjednik Milanović i ministar obrane Mario Banožić tijekom godine relativno su se dobro slagali i zajedno sudjelovali na raznim vojnim događanjima. Međurim, u listopadu dolaze u otvoreni sukob oko vojske, njihovih ovlasti i odluka, nakon što je Banožić umirovio zapovjednika Počasno-zaštitne bojne brigadira Elvisa Burčula tako što je odbio produljiti njegovo imenovanje do kraja godine.

Zaiskrilo oko vojske

Milanović smatra da je umirovljen prijevremeno te je tražio da Burčul bude vraćen i da na normalan način ode u mirovinu, dok Banožić govori da je Burčulu već jednom produljen odlazak i da ga je umirovio u skladu sa zakonom.

Milanović je govorio kako je riječ o nasrtaju dnevne politike na vojsku i to vidi kao zulum i šikaniranje vojnika, a o tome želi razgovarati samo s Plenkovićem.

Premijeru, kojeg je nazvao Banožićevim „skrbnikom”, poručio je da „obuzda svog jarana”. Mišljenja je da je Banožićev motiv osobna osveta, a nazvao ga je i političkim beskućnikom, džepnim ministrom, opuškom i zlostavljačem vojske.

Također, Banožiću je bilo zabranjeno obraćanje na svečanoj prisegi ročnika u Požegi zbog čega je zatražio smjenu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja “zbog nepoštivanja Zakona o obrani”, koji je djelovalo po Milanovićevoj zapovjedi kao vrhovnog zapovjednika.

Banožić je govorio kako odluku o smjeni Burčula neće promijeniti, da vojska nije predsjednikova igračka, da se Milanović ponaša neprofesionalno, da je psihijatrijski slučaj i da se koristi jezikom uličara.

Banožić je potom zabranio Milanoviću uporabu resursa HV-a bez njegove odluke, a iz Ureda predsjednika su reagirali da je ta odluka nezakonita i neustavna. Predsjednik je optužio ministra da se ponaša kao kriminalac i da ga treba „maknuti pod hitno” jer vojnicima koji su u njegovoj pratnji uskraćuje dnevnice.

Premijer se ne želi miješati

Banožić mu je poručio da koristi vojsku kao poligon za vrijeđanje i omalovažavanje Vlade i da bi se Ured predsjednika trebao posvetiti racionalnijem trošenju proračuna svog ureda.

Premijer je rekao kako je Milanović napadima osnažio položaj Banožića u Vladi. Milanovićeve izjave ocijenio je kao primitivno i brutalno vrijeđanje sugovornika, a predsjednika je nazvao i puzajućim državnim udarom.

Taj žestok povuci-potegni odnos nešto se primirio u prosincu, a Banožić je prije blagdana čak rekao da Milanoviću oprašta za sve što mu je rekao i poziva ga na dijalog, a Milanović odgovorio „neka ide rokat’ tamo s karabinom po divljim svinjama”, poručivši da nema s njim dijaloga.

Dvojica predsjednika  ipak su imali i pokoje složne trenutke pa su se dogovorili oko imenovanja ravnatelja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Valentina Franjića.

Složno-nesložno

Milanović je govorio kako Vlada kasni s donošenjem odluke o višenamjenskim borbenim avionima, zatim je podupro odluku o nabavi francuskih Rafalea, a potom je rast njihove cijene nazvao skandalom, što su osudili Plenković i Banožić.

Milanović ističe da je od strateškog značaja i nabava borbenog vozila Bradley te upozorava kako povoljna američka ponuda istječe u siječnju, ocjenjujući kako je možda nekome u interesu kupiti skuplja vozila. Iz Vlade je došlo priopćenje kako je održan sastanak na kojem su razmotrena tehnička pitanja ponude Vlade SAD-a.

Do spora dolazi i zbog epidemiološke situacije, ali je Milanović najesen ocijenio kako se Hrvatska za sada iz financijske krize izvlači “okej”, odavši priznanje Vladi na svemu što je napravila.

Milanović se cijepio i poziva građane da se cijepe, uključujući i djecu, no mišljenja je da zabrane nemaju smisla. Covid potvrde vidi kao pritisak na građane i ograničavanje njihovih sloboda i tvrdi da o tome treba odlučivati Sabor.

Premijer ga naziva antimaskerom i proziva da odvraća građane od poštivanja epidemioloških mjera. Milanović je ranije tvrdio kako svoje zaposlenike neće maltretirati covid potvrdama, ali ipak se provjeravaju, što je premijer pozdravio.