Plenković se hvali kreditnim rejtingom, Milanović kritizira iako je prije govorio drukčije. Fižulić: "Obojica su u pravu"

U petak je premijer Andrej Plenković zadovoljno ustvrdio kako je podizanje kreditnog rejtinga u svjetlu globalnih kriza "poruka povjerenja i potvrda iznimnog napretka". Usto je podsjetio da je od njegovog dolaska na čelo vlade 2016. godine kreditni rejting Hrvatske napredovao za šest stupnjeva do A razine.

"Visok kreditni rejting snažan nam je poticaj za nastavak politika koje će podizati standard života hrvatskih građana i omogućiti Hrvatskoj hvatanje razvojnog koraka s drugim članicama EU-a", poručio je Plenković.

U doba Milanovićeve vlade rejting 'u smeću'

U nedjelju se, pak, o istome oglasio i predsjednik Republike Zoran Milanović ocijenivši kako je kreditni rejting postao svojevrsni fetiš koji, kaže, ne znači puno.

"Kreditni rejting se nekad gledao puno više nego danas. To će opet biti fetiš za neke, ali taj rejting ne znači ništa. Ono što je bitno je kako se zadužuješ i po kojoj cijeni", rekao je Milanović.

Upravo je u mandatu vlade Kukuriku koalicije koju je vodio Milanović kreditni rejting Hrvatske bio, kako se to kolokvijalno kaže - bačen u smeće. No valja podsjetiti i da je Milanovićeva vlada stupila na dužnost u vrijeme kada je Hrvatska bila u dubokoj recesiji, snažno pogođena globalnom ekonomskom krizom. Puno poduzeća tada je zatvoreno, a nezaposlenost je bila ogromna - u veljači 2014. bilo je 385 tisuća nezaposlenih, a dotad silno visok javni dug narastao je za još 70 milijardi kuna.

Milanović 2012.: kreditni rejting je ključan

Kada je Milanovićeva vlada započela mandat, kreditni rejting Hrvatske bio je na niskoj razini BBB- i datirao je još od 2001. godine, a 2013. i 2014. sve tri agencije - Fitch, S&P i Moody's dvaput su ga smanjivale da bi na koncu završio na razini 'smeća' na kojoj dotad nije bio od 1997. godine.

Snižavajući Hrvatskoj kreditni rejting u siječnju 2014. agencija Standard & Poor's iskritizirala je Milanovićevu vladu nazvavši je "samodopadnom".

"Vladajuća koalicija nije uspjela provesti reforme koje bi značajnije poboljšale gospodarske izglede zemlje. Nastavak politike samodopadnosti Vlade mogao bi dovesti do toga da Hrvatska postane neto uplatitelj u proračun EU-a", proučili su tada.

Milanović koji danas tvrdi kako kreditni rejting "ne znači puno", u travnju 2012. je u intervjuu Novoj TV izjavio kako su "zadržavanje kreditnog rejtinga i smanjivanje premije rizika ključni", a u rujnu iste godine izrazio nadu da će rejting Hrvatske na kraju mandata njegove vlade "biti viši, s predznakom A". No u prosincu iste godine, kada je S&P 'bacio u smeće' kreditni rejting Hrvatske, Milanović je izjavio da "rejting agencije gledaju svoj interes", pisao je tada Dnevnik.hr.

"U pravu obojica, svaki na svoj način"

Koliko je kreditni rejting doista važan i potvrđuje "izniman napredak" kako kaže Plenković ili "ne znači baš puno" kako tvrdi Milanović, pitali smo bivšeg ministra gospodarstva Goranka Fižulića.

Što se tiče oprečnih komentara premijera i predsjednika na novo podizanje kreditnog rejtinga Hrvatskoj, Fižulić kaže da su "obojica u pravu".

"U pravu su i jedan i drugi, svaki na svoj način. Nažalost, činjenica je da je kreditni rejting izgubio izravnu poveznicu s iznosom kamata koje država, a onda i gospodarski subjekti te sami građani plaćaju bankama i onima koji im posuđuju novac. Dovoljno je pogledati preglede kreditnih rejtinga i vidjeti kamatne stope na nacionalni dug ili kompanijske dugove i nećete naći tu poveznicu. Kamatna stopa ovisna je o cijelom nizu faktora, a ne samo o tome je li neka agencija dala A ili B nekoj zemlji. U tom smislu Milanović je u pravu."

"To je pitanje imidža neke zemlje"

No kreditni rejting je pitanje imidža neke zemlje, kaže Fižulić dodajući kako je s te strane Plenković u pravu.

"Dobro je vidjeti da neka zemlja ima dobar kreditni rejting. To znači da agencije koje ocjenjuju taj rejting smatraju kako ta država uredno vodi svoje financije. Odnos državnog duga i BDP-a u Hrvatskoj je dobar, u skladu s maastrichtskim kriterijima, ali sam rejting ne kreira nikakav automatizam", ističe.

"Vratimo li se na Milanovićevu tvrdnju", nastavlja Fižulić, "ne samo da ne postoji veza između rejtinga i kamata, nego se postavlja i pitanje na koji način su državne financije dovedene u red ako imamo ogromnu poreznu presiju, a dio građana živi na rubu ili ispod ruba siromaštva."

"Građani nemaju puno od toga"

Fižulić kaže da su mirovinski i zdravstveni sustav u Hrvatskoj bankrotirani jer je država na sebe preuzela dio obveza tih sustava.

"Ako se država stalno zadužuje kod veledrogerija ni u jednim papirima ne piše da je to dug. U mirovinskom sustavu to se vidi kroz iznos prosječne mirovine i životni standard umirovljenika. Umirovljenici se stoga mogu pitati kako to da država ima sređene financije, a mirovine im ne dozvoljavaju pristojan život jer se zbog bankrotiranog sustava ne isplaćuju iz državnog proračuna. Jednostavnije rečeno, građani nemaju puno od toga što je kreditni rejting visok, a država će plaćati kamatu na svoj dug onoliko koliko će to tržište procjenjivati. Dobar kreditni rejting lijepo izgleda na papiru, ali puno praktičnih posljedica od toga nema", zaključio je.