Poljoprivredni stručnjak: "Fali još ptičja gripa da zaokružimo nedaću i platimo misu zadušnicu našem stočarstvu"

Radi sprječavanja širenja bolesti na farmi Sokolovac, jednoj od najvećih u sustavu Belja, najveće poljoprivredne tvrtke u Hrvatskoj, u nedjelju je započela masovna eutanazija zaraženih svinja. Svih gotovo 10 tisuća svinja s te farme bit će usmrćeno.

S obzirom na mnoga pitanja i nedoumice vezane uz ovu bolest svinja, čije meso i prerađevine se u Hrvatskoj tradicionalno puno konzumiraju, pitali smo prof.dr.sc. Ivu Grgića, redovnog profesora na Odsjeku za agrarnu ekonomiku Agronomskog fakulteta u Zagrebu je li meso zaraženih svinja opasno za konzumaciju i što općenito bude s mesom životinja usmrćenih zbog bolesti.

"Termički obrađeno to meso nije opasno, ali..."

Termički obrađeno nije opasno za ljude, ističe prof. Grgić no odmah dodaje: "Ali ne bih ni sebi, a ni drugima preporučio da ga konzumiraju, pa bilo ono pripremljeno i na roštilju."

Afrička svinjska kuga je, kaže, pogubna za svinje i ono što je izdvaja od drugih virusnih oboljenja jest da za nju nema cjepiva ili nekog drugog pripravka da se spriječi zaraza ili izliječi oboljela svinja.

"Jedini način sprečavanja širenja je eutanazija svinja u središtu zaraze te sprečavanje prometa na određenom prostoru koji je širi od samog središta. A koliki je obuhvat toga prostora određuju za to nadležne institucije", napominje.

Virus ASK-a u Europi je stalno pritajen

Virus ASK-a može preživjeti i na cipelama ili odjeći dovoljno dugo da bude prenesen na zdrave životinje.

"Zbog toga se često naglašavaju biosigurnosne mjere kod uzgajivača, jer virus od svoje pojave na području Europe nikada nije nestao, on se samo pritaji."

Prof. Grgić opasnima smatra tvrdnje koje se, kako kaže, neodgovorno plasiraju u javnost o uroti te zaradi od eutanazije i prikupljanja trupala što će navodno dovesti do uništenja hrvatskog svinjogojstva.

"Tragično je da se više vjeruje tim osobama nego stručnjacima pa i javnim institucijama. Nisam sretan zbog toga. Neizmjerno sam zabrinut", poručuje.

Gdje završi meso usmrćenih svinja i kokoši?

Gotovo istodobno s novim širenjem ASK-a u Slavoniji pojavila se i salmonela među kokošima nesilicama na farmi Lukač pokraj Ivanić-Grada. Ta je farma najveći domaći proizvođač konzumnih jaja, a zbog pojave salmonele u izmetu kokoši, vlasnicima je naređeno da usmrte više od 160 tisuća koka nesilica.

Profesora Grgića pitali smo gdje nakon eutanazije svinja zaraženih virusom ASK-a i kokoši zaraženih salmonelom završi meso usmrćenih životinja. Je li ono posve izgubljeno ili je iskoristivo za ikakvu svrhu?

"Značajna je razlika između ASK-a i salmonele. Svinje zaražene ASK-om se u potpunosti, posebnim postupkom, uništavaju. Svinje na kojima nije potvrđena zaraza, a nalaze se u krugu ograničenja, mogu se koristiti za proizvodnju prerađevina putem termičke obrade. Takvi pogoni, od klaonice do prerade, moraju biti posebno prilagođeni takvim svinjama. To stvara problem našim klaonicama, iako je cijena svinja za njih ekonomski vrlo stimulativna. A razliku od te i cijene koju dobivaju vlasnici svinja isplaćuje država. Salmonela se, pak, termičkim postupkom uništava, kako u mesu tako i u jajima. Na žalost, u Hrvatskoj mi nije poznata klaonica peradi koja to radi pa se perad izvozi u druge države i termički obrađuje. Isto kao i sama kokošja jaja", objašnjava Grgić.

"Mapiranje Hrvatske kao izvora zaraza je najveća šteta"

Neizbježno je i pitanje ekonomske štete koju će hrvatskoj poljoprivredi nanijeti usmrćivanje desetak tisuća tovljenih svinja i oko 160 tisuća kokoši-nesilica. Koliki je to udar na domaće tržište hrane?

"Teško je izračunati neizravne štete, ali one nisu male. Izgubljeno tržište teško se osvaja, a dio troškova zahvaćeni poslovni subjekti će ugraditi u preostalu proizvodnju. Od svinja imamo i proizvode s visokom dodanom vrijednošću kao što su pršut, kulen, kobasice i slično te će doći u pitanje ta proizvodnja. Puno veća šteta, osim one izravne za gospodina Lukača i Belje, mapiranje je Hrvatske kao izvora zaraza životinja. Još nam "treba" i ptičja gripa, jer imamo bedrenicu i bolest plavog jezika, pa da zaokružimo ovu nedaću. I da platimo misu zadušnicu za naše stočarstvo", kaže prof. Grgić.

On apelira na uzgajivače da slušaju preporuke nadležnih institucija.

"Ove bolesti nisu samo hrvatski problem, ali ozbiljniji sustavi se bolje nose s tim problemima", ističe.