Ispred ekrana mobitela, računala, televizora učenici provode 61 posto više vremena nego u odnosu na razdoblje prije pandemije. Djeca i mladi koji provode više od 3 ili 4 sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja daju negativnije iskaze psihološkog stanja.

To je dio analize naslova “U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikTok-a” na temelju nacionalnog istraživanja o kojemu je u Novom danu govorila Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja.

“Proveli smo istraživanje u proljeće u 165 osnovnih i srednjih škola, praktički je uvid kako provode život u digitalnom okružju dalo više od 17.400 učenika. Škola je u vrijeme pandemije bila u online okružju pa smo mislili da su se nakon toga učenici malo maknuli od ekrana, ali zapravo su prikovani za ekrane. Pod ekranima mislimo na sve – mobitel, računala, PlayStatione i televizore”, rekla je.

Čak 35% učenika koristi digitalne uređaje više od 4 sata dnevno

S višim razredima jača korištenje mobitela u slobodno vrijeme.

“Čak 35% učenika koristi digitalne uređaje više od 4 sata dnevno. Značajan dio tih učenika žali se da im to remeti učenje, ali pokazalo se da imaju negativnije iskaze psihološkog stanja. Na tome je bio naglasak ove studije. Češće korištenje digitalnih uređaja je vezano uz lošije indikatore psihičkog zdravlja. Promatrali smo anksioznost, depresivnost, usamljenost. To se posebice odnosi na učenike srednjih škola te na djevojke. Djevojke dominiraju u korištenju društvenih mreža, a dječaci u videoigrama. Zanimljivo je da, kad smo ih pitali u čemu više uživaju, većina učenika osnovnih škola radije odabire i bolje se osjeća u socijalnim interakcijama uživo u usporedbi s online okružjem – tako se izrazilo 75,3% učenika sedmih razreda”, dodala je.

Učitelji ukazuju na problem pažnje, izražavanja i motivacije

“Značajan dio učenika ukazao je na problem cyber nasilja. Naši učitelji su skloni digitalnim tehnologijama i vole ih koristiti u nastavi, no ukazali su na niz problema koje su uočili kod učenika zbog prekomjernog korištenja digitalnih tehnologija: slabi sklonost prema čitanju, pažnja je raspršena, slabije se izražavaju. Problem je i motivacija”, kaže Ristić Dedić i zaključuje:

“Treba paziti da izloženost tehnologiji bude prilagođeno dobi. U školskom sustavu važno je djeci osigurati sustav kvalitetnog učenja. Problem je uvijek u neumjerenosti. Tehnologija je kreativna i prednost ako se koristi kako treba”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.