Psihologinja o kasnom napuštanju roditeljskog doma: "Nismo kao neki njegovali element osamostaljivanja"

Podatak Eurostata odnosi se na prošlu godinu i kao takav je najnoviji objavljen za to specifično istraživanje. Međutim, ta vijest odavno nije novost jer Hrvatska po tom pitanju čvrsto drži prvo mjesto od ulaska u EU. Varira jedino prosječna dob u kojoj se mladi Hrvati 'osamostaljuju'.

Primjerice, 2015. godine Hrvatska je s prosječnom dobi od 31,4 godine također bila na prvom mjestu ispred Malte (31,1 godina) i Slovačke (30,9 godina) dok je u EU prosječna dob napuštanja roditeljskog doma tada bila 26,1 godinu. Podaci od prije deset godina gotovo su istovjetni sadašnjima.

I prije pet godina Hrvatska je također bila na prvom mjestu, tada ispred Slovačke (30,8 godina) i Grčke (30,7 godina), ali s još većom prosječnom dobi mladih koji žive s roditeljima - 33,4 godine. Prosjek u EU i tada je bio otprilike isti kao i sada - 26,4 godine.

Glavni razlog je materijalna nemogućnost

Kroz svo to vrijeme u kojemu su Hrvatska i Slovačka prednjačile najvećom prosječnom dobi u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom, na drugom su kraju prednjačile Finska, Švedska i Danska po najnižoj prosječnoj dobi u kojoj se mladi emancipiraju od roditelja. Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, najniža takva prosječna dob je u Finskoj (21,4 godine) te u Danskoj (21,7) i Švedskoj (21,9).

Razloge tomu pokušava dokučiti i tumačiti psihologinja Mirjana Nazor koja kaže kako joj se bez neke dublje analize "na prvu" čini da je glavni razlog materijalna nemogućnost za osamostaljivanje od roditelja.

"Mladi danas nađu radno mjesto, ali prihodi im nisu dovoljni da bi mogli iznajmiti ili kupiti nekakav stan. Čini mi se da je taj materijalni razlog nekako najvažniji u tome."

Podaci Eurostata za 2024. godinu kažu da je upravo Hrvatska imala najnižu stopu preopterećenosti troškovima stanovanja - 2,1 posto, dok je najvišu imala Grčka, čak 30,3 posto. Možda upravo stoga što je u Hrvatskoj izrazito visok udio kućanstava koja žive u vlastitoj nekretnini (između 80 i 90 posto) pa ne moraju plaćati visoke najamnine.

Sjevernije se mladi ranije osamostaljuju

Jasno je, kaže psihologinja Nazor, kako ima i onih kojima je komotnije biti u roditeljskom domu što je duže moguće.

"Mislim da je postotak takvih ipak manji. No stvar je u tome da mladi, kada stupe u svijet rada, jako teško dolaze u mogućnost da si priušte neki jednosoban ili dvosoban stan, ništa luksuzno, bez obzira na to jesu li samci ili već imaju obitelj", ističe.

Već desetljećima je očigledna razlika između bogatije sjeverne i siromašnije južne Europe po ovom pitanju. Nazor smatra da važnu ulogu igra i tradicionalni odgoj koji je tipičniji za jug Europe.

"U zemljama sjeverne Europe i ranije je bilo uobičajeno da mladi ljudi vrlo rano počinju tražiti neko zaposlenje i da nastoje zarađivati. Među njima općenito postoji tendencija što ranijeg osamostaljivanja. Ovdje južnije prije je bilo nezamislivo da dijete iz dobrostojeće obitelji radi i zarađuje kada mu to nije potrebno. Nismo njegovali element osamostaljivanja. Međutim, čini mi se da se i to polako mijenja", kaže psihologinja Nazor.

"Ima puno starijih od mene koji žive s roditeljima"

Dobna skupina mladih zahvaća i studente koji kod nas, ako studiraju u svome gradu, uglavnom ostaju živjeti s roditeljima do svršetka studija. Dvadesettrogodišnji Zagrepčanin Karlo jedan je od njih.

"Statistički sam, znači, među onima koji žive s roditeljima i imam još osam godina za biti s njima", kaže nam uz smijeh nakon što smo mu spomenuli podatak Eurostata.

Potom objašnjava zašto i dalje živi u roditeljskom domu.

"Čisto ekonomski, fakultet mi je na deset minuta pješice od roditeljskog stana gdje imam svoju sobu i sve što mi treba. Netko može reći da iskorištavam roditelje, ali radim sezonski svako ljeto i kad god mogu pa im dajem dio novca za režije, makar oni to ne žele. Vjerujte da jedva čekam odseliti. Ne zbog roditelja, nego mi je to nekako normalnije. Ali to ću moći tek kada završim fakultet i nađem posao. I moja cura studira, planiramo živjeti zajedno, a dok smo studenti i dok su cijene stanova takve kakve jesu, više nam se isplati živjeti s roditeljima."

Kaže da mu nikad nitko nije prigovorio, a kamoli ga zadirkivao jer je još "kod staraca".

"Koliko vidim, ovdje je to normalno. Pa ima puno starijih od mene koji još žive s roditeljima", kaže.