Konačnim prijedlogom zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), raspravljenim u ponedjeljak u Saboru, predlaže se ukidanje obvezne članarine i rasterećenje za više od 95 posto poduzetnika.

HGK bi se također transformirala u učinkovit servis okrenut gospodarstvenicima i tržištu, no neki zastupnici smatraju da se novi zakon predstavlja kao reforma HGK iako to nije.

Vesna Vučemilović (Kub Hrvatski suverenisti) ustvrdila je kako je obavezno članstvo u HGK, odnosno činjenica da nema dobrovoljnog članstva, podsjeća na vremena iz bivšeg sustava.

To je relikt je prošlog vremena koji je sporan velikom broju poduzetnika, a također i naplaćivanje usluga koje nikad nisu konzumirali, rekla je i dodala da HGK ne bi bio na velikom gubitku kada bi plaćanje članarine bilo dobrovoljno te je izrazila nadu da je predloženi zakonski prijedlog korak u tom smjeru.

Dario Hrebak (klub HSLS-Reformisti) ocijenio je da HGK treba reformirati podsjetivši kako HSLS nikad nije zagovarao ukidanje Komora.

Predloženi zakonski prijedlog ocijenio je velikim iskorakom naprijed u reformi HGK koja će se morati snaći na tržištu i dijeliti sudbinu svih onih koji se na njemu bore za svaku kunu. HGK mora biti učinkovitija i prilagoditi se digitalnom tržištu, dodao je.

Marijana Puljak (klub Centar-Glas) podsjetila je kako je aktualni zakon o HGK na snazi već 30 godina što je dovoljan razlog da ga se mijenja jer je potrebna prilagodba novom vremenu.

Za HGK se zagovara obavezno članstvo, a provedeno istraživanje pokazuje da 87,4 posto korisnika nije zadovoljno što ukazuje da ne bi opstala na tržištu da nema obavezne članarine. To pokazuje da HGK ne koristi poduzetnicima, već je Komora sama sebi svrha pa velika većina poduzetnika smatra da članarina ne bi trebala biti obavezna, dodala je.

Iznos članarine od 42 kune mjesečno za prvu skupinu poduzetnika ne bi trebala biti problem, nego usluga koja se za taj iznos dobiva, naglasila je Puljak te upozorila na velik broj parafiskalnih nameta, njih gotovo 500-tinjak.

Ahmetović (SDP): Naknadna analiza je apsurd

Mirela Ahmetović (klub SDP-a) najavila je da neće podržati predloženi zakonski prijedlog, jer smatra kako nije svrhovit. Ustvrdila je kako će se manjak prihoda HGK nadoknaditi iz državnog proračuna, “ako premijer Andrej Plenković tako odluči”, na što joj je Marko Pavić (HDZ) uzvratio kako je prihod HGK iz proračuna zanemariv.

To što će se analiza učinka propisa raditi naknadno, Ahmetović smatra apsurdnim. Novi zakon se, kaže, predstavlja kao reforma, ali to zapravo nije.

Nije jasno koliko će biti smanjeni prihodi HGK i može li se to smatrati rasterećenjem gospodarstva. Obavezna članarina u HGK nije prihvatljiva, ako ne donosi korist njezinim članovima. Osim upitne uloge u gospodarskoj diplomaciji, HGK ima neke zadaće koje se mogu prebaciti na tijela državne uprave, drži Ahmetović.

Domagoj Hajduković (klub Socijaldemokrata) pozdravio je rasterećenje parafiskalnih nameta dodavši kako će HGK morati raditi s manje novca i zaposlenika. HGK je smanjila broj zaposlenih, jer je na to bio prisiljena, a ako je država pomogne iz proračuna onda će to biti “prelijevanje iz šupljeg u prazno”, ocijenio je Hajduković.

Model utvrđivanja članarine, članove HGK razvrstava u tri skupine, a prva bi bila oslobođena plaćanja članarine. Ta će skupina obuhvatiti članove koji ne prelaze dva od tri kriterija – ukupna aktivna im ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50.

Druga skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz Prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija – ukupna aktiva 30.000.000 kuna, ukupni prihodi 60.000.000 kuna i broj zaposlenih 250.

Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz Druge skupine. Razvrstavanje članova u skupine obavlja se svake godine na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvješća.

Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova Komore određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom, a članarine za članove Komore koji se dobrovoljno prijavljuju u članstvo, svake godine određuje Skupština Komore posebnom odlukom.

Članovi Komore iz Prve skupine nemaju obvezu plaćanja članarine, a žele li koristiti posebne usluge i proizvode, plaćaju ih po cjeniku posebnih usluga i proizvoda. Odluči li pojedini član Komore Prve skupine plaćati članarinu može koristiti sve posebne usluge i proizvode sukladno odluci Skupštine Komore.