Prijedlogom izmjena Zakona o obaveznim odnosima nastoji se poboljšati položaj potrošača u odnosu prema proizvođaču i prodavatelju, istaknuo je predstavljajući u petak u Hrvatskome saboru Vladin zakonski prijedlog državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović.

Konačnim prijedlogom izmjena Zakona, među ostalim, redefinira se pojam materijalnog nedostatka, uvode posebna pravila o obvezama prodavatelja u slučaju kupoprodaje stvari s digitalnim elementima u potrošačkim ugovorima, produljuje rok u kojem je na prodavatelju teret dokaza da stvar u vrijeme prijelaza rizika nije imala nedostatak sa šest mjeseci na godinu dana.

Propisuje se hijerarhija prava kupca u slučaju materijalnog nedostatka stvari tako da kupac najprije može birati između popravka ili zamjene stvari, osim ako bi odabrani način uklanjanja nedostatka bio nemoguć ili ako bi njime, u odnosu prema drugom načinu uklanjanja nedostatka, prodavatelju nastali nerazmjerni troškovi uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja.

Predviđeno je da kupac, ako ne dobije traženi popravak ili zamjenu, može zahtijevati sniženje cijene ili raskid ugovora pod zakonom propisanim uvjetima, također i pravo prodavatelja da odbije uklanjanje nedostatka ako su i popravak i zamjena nemogući ili bi mu time nastali nerazmjerni troškovi uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja.

Predlaže se propisati pravo kupca na uskratu plaćanja nepodmirenog dijela cijene dok prodavatelj ne ispuni svoje obveze iz odgovornosti za materijalne nedostatke stvari te prava prodavatelja u odnosu prema kojem je kupac ostvario prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke stvari u odnosu prema prethodnom prodavatelju. Predložene su i izmjene odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari.

Zakon se donosi radi usklađivanja s Direktivom EU-a, koja je donesena radi uklanjanja ključnih prepreka povezanih s ugovornim pravom koje ometaju prekograničnu trgovinu i radi rješavanja problema s kojima se suočavaju potrošači i poslovni subjekti zbog složenosti pravnog okvira te izbjegavanja troškova koje poslovni subjekti snose zbog razlika u ugovornim pravima država članica.

Arsen Bauk (Klub SDP-a) ocijenio je kako se zakonski prijedlog ne razlikuje bitno od prvog čitanja pa će potpora ovisiti o prihvaćanju amandmana. Izrazio je žaljenje što nije prihvaćen prijedlog vezan uz obračun zateznih kamata s obzirom na to da je u krizi nastaloj zbog pandemije koronavirusa sve većem broj građana problem vraćati kredite i dugove.

Smatra da je država trebala više stati na stranu pojedinca i razmisliti o drugačijem obračunu kamata.

Kako je najavila Ivana Posavec Krivec u ime Kluba Socijaldemokrata, njihova potpora zakonskom prijedlogu ovisit će o prihvaćanju amandmana koje će predložiti.

Upozorila je na zabrinutost potrošača s obzirom na to da se kroz cijeli zakonski tekst provlači formulacija “razumnog roka” koji ostavlja prostor za manipulaciju prodavatelja na štetu potrošača pa se zauzela za preciznije definiranje tog roka. Upitala je i promišlja li Vlada kvalitetnije urediti problem odnosa dužnika prema vjerovniku.

Marin MiIetić (klub Mosta) ocijenio je kako je Direktiva EU-a koju preuzimamo radi harmonizacije tržišta, kako bi se ujednačila potrošačka prava na razini cijele Unije, jer u protivnom nastaju problemi u prekograničnoj trgovini, i toliko je stroga da se mora provesti točno onako kako je napisana.

Potporu zakonskom prijedlogu najavila je Ružica Vukovac (Klub Domovinskog pokreta) rekavši kako se njime uvodi red u nesređeno tržište digitalnih proizvoda i sadržaja i povećava povjerenje kupca pri njihovoj kupnji. Poduprla je mogućnost izbora kupca da odluči želi li popravak ili zamjenu proizvoda.

Vukovac je u raspravi upozorila na problem kvarenja proizvoda neposredno nakon isteka jamstvenog roka te na potrebu održive potrošnje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.