Na sastanku predstavnika liječničkih udruga s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom zdravstva Vilijem Berošem obje strane naglasile su da je razgovor bio konstruktivan. Liječnici su zadovoljni, plaće će rasti, njihovi će zahtjevi biti ispunjeni. Zadnju riječ o tome hoće li se ipak održati štrajk, imat će Glavni odbor liječničkog sindikata. Jedan od sudionika sastanka predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić bio je gost središnjeg Dnevnika HTV-a.
“Ovo je korak naprijed u odnosima Vlade i krovnih liječničkih organizacija, ali i u prepoznavanju teme zdravstva kao teme koja je važna za svakog građanina jer smo svi mi danas ili sutra upravo pacijenti, korisnici našeg zdravstvenog sustava”, rekao je predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.
Sastanak je potrajao dosta dugo, premijer se želio osobno upoznati s brojnim izazovima i problemima koje imamo u stavu zdravstva i konkretno sa zahtjevima krovnih liječničkih organizacija, dodao je Luetić.
Zašto je sastanak kod premijera trajao tri sata
“Sastanak je potrajao dosta dugo, premijer se želio osobno upoznati s brojnim izazovima i problemima koje imamo u sustavu zdravstva te konkretno sa zahtjevima krovnih liječničkih organizacija.”
Komentirajući izjavu premijera Andreja Plenkovića kako očekuje da neće biti štrajka, a isto očekuje i ministar Beroš, Luetić je rekao kako je štrajk u domeni hrvatskog liječničkog sindikata.
“Mi danas imamo informaciju kako je Skupština sindikata dala zeleno svjetlo za štrajk i da je prebacila ovlasti za pokretanje štrajka, način i modalitete štrajka na sam glavni odbor sindikata. Pitanje o štrajku je pitanje za glavni odbor, koji će se o tome sastati u vrlo brzom roku”.
Tri milijuna prekovremenih sati godišnje
– To samo liječnici odrade u zdravstvenom sustavu. To je brojka koja se iz godine u godinu ne smanjuje. To je prekovremena satnica koja je izvan zakonski dozvoljenog maksimuma. Moramo imati posebni zakonski propis koji će regulirati ovakav rad liječnika. Podsjetit ću, bez takvog prekovremenog rada mi ne možemo imati ovakav zdravstveni sustav kakav imamo. Naime nedostaje nam najmanje 2000 liječnika da bismo imali sustav koji ne bi imao toliki broj prekovremenih sati. Na neki način će se legalizirati ovakva mogućnost prekovremenog rada, ali istovremeno definirati druga radna prava liječnika kao što su: pitanja dežurstva , prekovremenog rada, pripravnost, pa i osnovice rada liječnika.
Na pitanje ima li tu prostora za dodatni rast prihoda Luetić je rekao da će se o tim temama razgovarati u samom definiranju zakona.
Liječnici se kažnjavaju na sudu zbog prekovremenih sati
O činjenici kako Samostalni sindikat zdravstva i Sindikat medicinskih sestara smatraju da nije u redu da se radi zakon o radnopravnom statusu isključivo tome liječnika te se tome protive Luetić je rekao kako se o zakonu o radnopravnom statusu liječnika s Vladom Andreja Plenkovića razgovara već skoro četiri godine.
“Još od 2019. godine se vode razgovori na tu temu i zakon o radnopravnom statusu je već u normativnom planu već tri godine – 2021., 2022. i 2023. Ono što treba ponoviti je da jedino liječnici imaju ovoliku veliku prekovremenu satnicu, koja je već bila uzrokom sudskih tužbi i presuda koje su bile kasnije donesene. Imali smo i situaciju da se liječnici kažnjavaju na sudu zbog prekovremenog rada temeljem kojeg opstaje zdravstveni sustav”, naglasio je Luetić.
Liberalizacija ugovora mladih liječnika
Luetić je istaknuo kako je Vlada na tu temu rekla da bi išla u dva smjera.
“Jedan je liberalizacija u budućnosti, dakle micanje ikakvih financijskih obveza koje nisu ono što je neprijeporno, a to je ulaganje u edukaciju specijalizanta. Bilo to bruto plaće ili nekakvi paušalni iznosi bazirani na osnovicama plaće je nešto što ne poznaje Europska unija i to je zapravo kazna kao model privlačenja u neku sredinu. Mi smo rekli da se može ići jedino stimulacijama, a što se tiče financijskih obaveza da one mogu biti na razini onog što je uloženo u edukaciju mladog liječnika i ništa više”, rekao je.
“Drugi problem su postojeći robovlasnički ugovori koji bi se trebali rješavati aneksima postojećih ugovora. Mi smo imali nedavno sastanak na razini krovnih liječničkih organizacija u Europi i oni se čude kako uopće takva rješenja postoje u Hrvatskoj. To je nešto što EU ne poznaje. Robovlasnički ugovori su nepoznati u EU”, dodao je.
Bit će bolje i pacijentima
Na pitanje hoće li današnji dogovori nekako osjetiti i da pacijentima bude bolje Luetić je rekao kako misli da hoće.
“I to direktno i indirektno. Direktno samim time što će ići gore koeficijenti za primarnu zdravstvenu zaštitu. Ja očekujem da jedan dio liječnika nađe svoje buduće radno mjesto u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ona nam je kadrovski devastirana, nedostaje u sustavu 250 obiteljskih liječnika i oni su bili najmanje plaćeni u sustavu. Vjerujem da će ovom korekcijom koeficijenata jedan dio liječnika svoju budućnost vidjeti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. To je u izravnoj vezi s dostupnošću zdravstvene zaštite za naše pacijente”, rekao je Luetić.
O tome što ih je primio premijer nakon tri i pol godine rekao je kako smatra da je dijalog je prvi korak i rješenje.
“Ono što će i krovne liječničke organizacije i sindikat u konačnici u svojoj odluci o štrajku cijeniti su djela, a ne obećanja. Dakle, djela – već prvi test je 28. travnja kad je obećana uredba o koeficijentima”, naglasio je Luetić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!