Guverner hrvatske narodne banke Boris Vujčić prošloga je tjedna, na 31. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji, iznio procjenu da će Hrvatska morati dovesti oko 400 tisuća radnika iz inozemstva, koliko će nedostajati u sljedećih dvadesetak godina.
“Politički i ekonomski moramo se pripremiti da će u budućnosti i u sljedećoj generaciji Hrvatska izgledati znatno drukčije, inače neće biti rasta. Morat ćemo se pripremiti i da ćemo na koncu morati raditi dulje”, rekao je Vujčić.
Tih 400.000 radnika za zemlju s manje od četiri milijuna stanovnika ogromna je brojka kojom treba nadomjestiti zjapeći manjak. Demograf Stjepan Šterc smatra da je brojka koju je spomenuo Vujčić – optimistična.
“S obzirom na trendove prirodnog pada stanovništva, na iseljavanje i starenje ukupne populacije te na činjenicu da se dosadašnja imigracija nije odrazila na smanjivanje prirodnog kretanja stanovništva, rekao bih čak da će nam u sljedećm razdoblju trebati i više od 400 tisuća radnika”, rekao nam je Šterc.
Nakon velikog izvoza – veliki uvoz radnika
Na skupu u Opatiji, kaže, nitko nije spomenuo drugi model dohvata radne snage, a toj je povratak identitetske populacije i planiranje radne snage metodama klasične populacijske politike.
“Jedino je profesor Ljubo Jurčić spomenuo da će se izrazito negativna demografska situacija odraziti na gospodarski razvoj. Iz riječi guvernera HNB-a to se nije moglo naslutiti”, dodao je Šterc.
A Jurčića smo upitali hoće li masovni dolazak stranih radnika riješiti probleme hrvatskog gospodarstva.
“Fokusirati se na uvoz radne snage, a da prije toga nismo stvorili uvjete da naši visokoobrazovani i školovani ljudi ostanu ovdje – to je problem. Veliki je problem što nam odlaze školovani ljudi, a najveći je problem što se sada promovira politika uvoza radne snage, a ne promovira se temeljna nacionalna politika – da se stvore uvjeti za rad i život u Hrvatskoj. Takvi pristupi migracijama su, da tako kažem, antinacionalni, a država postaje bespotrebna. Uostalom, što će nam 400 tisuća ljudi ako Slovenija s duplo manjim brojem stanovnika ostvaruje duplo veću proizvodnju po radniku”, istaknuo je.
“Vlast sve zna, ali ne zna izvući zaključke”
Radi se, kaže Jurčić, o tome ima li država osmišljenu politiku ili nema.
“Kad je nema, ide se linijom manjeg otpora, a to se nigdje u razvijenom svijetu ne radi. Politika se kreira u skladu sa znanstvenim dostignućima, u ovom slučaju s područja ekonomije. Pa kad kažu da nam treba 400.000 ljudi, pitate se zašto nam treba kad imamo svojih 400.000 koje smo istjerali”, napominje.
Demograf Šterc kaže, pak, da sudeći po dosadašnjim potezima vlasti, Hrvatska nije svjesna svoje nove demografske realnosti iako se sve zna i postoje sve projekcije.
“Pretpostavljam da vlast sve zna, ali da iz toga ne može zaključiti da to izravno ugrožava ukupni razvoj i nacionalnu sigurnost. Znanstvenici iz drugih zemalja, poput Japana i Švicarske, već su potvrdili da se u uvjetima depopulacije, prirodnog pada stanovništva i iseljavanja, gospodarski rast usporava i da postoji izravna korelacija između toga”, napominje.
Šterc kaže kako je radna snaga koja dolazi u Hrvatsku uglavnom nekvalificirana, što se potom odražava na gospodarsku strukturu stanovništva i na proizvodnju.
“To je ozbiljan problem strateške razine, ali se ne donose strateške odluke da se to riješi. Migracija ne može biti slobodna, jer tada bi nastala anarhija u prostoru. Ona mora biti planska, racionalna i selektivna”, upozorio je.
“Hrvati više ne žele biti ni konobari”
Na opasku o Poljskoj, gdje se trend masovnog iseljavanja od prije dvadesetak godina preokrenuo, Jurčić naglašava kako Poljska ima osmišljenu politiku i najveći rast u Europi u proteklih 15 godina.
“Bili su daleko iza nas, sada su daleko ispred. Tamo se sve dimi, posvuda su dizalice, tvornice… Gradi se i dohodak raste. Slično je bilo u Irskoj prije tridesetak godina. Nije to nastalo spontano, nego svjesnom politikom. Zna se što se događa u demografskoj tranziciji, to su dugotrajni procesi, a mi u Hrvatskom društvu ekonomista smo još prije 15 godina upozoravali da će Hrvatska ostati bez ljudi. Problem je što nemamo politiku da kreiramo radna mjesta za naše obrazovane ljude. Ne treba nam 400.000 ljudi, nego promjena politike. Ili da dođe njih 400.000, ali da i 400 tisuća naših ne ode”, kaže Jurčić.
Dodaje da Hrvati više ne žele biti ni konobari, jer se ne isplati.
“Čak se ni javne službe više ne mogu popuniti. Prije se govorilo o uhljebima, sada više nema ni njih. Posvuda nedosataje ljudi – od policije, socijalnog rada, administracije … U teškoj smo društvenoj i političkoj krizi”, pesimistično je zaključio Jurčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare