Zrakoplovni stručnjak i analitičar Alen Šćuric kaže kako u slučaju da je riječ o tehničkom kvaru to povlači velik broj pitanja i probleme za proizvođača koji bi u tom slučaju možda morao biti primoran prizemljiti cijelu flotu. S druge strane, ne isključuje se niti mogućnost ljudske greške.
Dvoje poginulih stranih državljana u padu ultralake sportske letjelice, epilog je to tragičnog petka u Zračnoj luci Pula. Nesreća se dogodila oko podneva kada je avion marke Virus Pipistrel pao prilikom polijetanja. Sve hitne službe odmah su pristupile mjestu nesreće, a iz Zagreba su u Pulu uputili i istražitelji Agencije za zrakoplovne nesreće koji će provesti istragu. Prva je ovo zrakoplovna nesreća u zračnoj luci u Puli. U razgovoru za Večernji list, detalje i moguće uzroke pojasnio je zrakoplovni stručnjak i analitičar Alen Šćuric.
“Nažalost ovakve nesreće su učestale, samo u posljednje dvije godine u hrvatskoj su zabilježena tri takva incidenta. Posljednji nam je u sjećanju slučaj iz Like kada je pala Cessna prilikom čega je poginulo nekoliko ljudi”, započinje Šćuric te dodaje kako se ovom nesrećom otvaraju dva bitna pitanja, ali i postavlja jedna teza.
“Riječ je o ultralakoj sportskoj letjelici slovenskog proizvođača Pipistrel koji je zaista izgradio respektabilno ime i zaista firma ima dobar rejting u sektoru malih zrakoplova. Uzroka mogu biti dva u ovom slučaju. Ili je zakazala tehnika ili je stvar ljudskog faktora. Teško je spekulirati što bi u ovome trenutku moglo biti uzrok, to će utvrditi istraga. Naime, to su vrlo male letjelice koje su i tehnički i u svakom smislu slabije. Da dočaram, malo jači vjetar od 10 bofora u velikom avionu se neće niti osjetiti, a malome može itekako izazvati probleme”, pojašnjava Šćuric.
Dodaje i kako u slučaju da je riječ o tehničkom kvaru to povlači velik broj pitanja i probleme za proizvođača koji bi u tom slučaju možda morao biti primoran prizemljiti cijelu flotu. S druge strane, ne isključuje se niti mogućnost ljudske greške.
“Važno je shvatiti da, nažalost, tim letjelicama ne upravljaju profesionalni piloti, nego ljudi koji su na puno jednostavniji način stekli svoju licencu, a često brojni niti ne lete često pa su i puno manje iskusni. Usto, taj je avion puno nesigurniji i podložniji i klimatskim i svim drugim uvjetima te ga nije jednostavno upravljati – ističe Šćuric te uspoređuje to s cestovnim prometom kazavši kako u cestovnom prometu piloti malih aviona su poput vozača automobila dok su piloti komercijalnih zrakoplova poput profesionalnih vozača autobusa ili kamiona.
Budući da se avion srušio na samome pragu piste, bit će potrebno više sati kako bi se ponovno uspostavio promet koji je otkazan iz zračne luke.
“Niti najmanji komadić ne smije biti na pisti jer komadić od 1 centimetar može biti koban za dvjesto ljudi, zato će istražiteljima i službama trebati vremena da se sve očisti i ponovno uspostavi promet, a do tada će, vjerujem letovi kojih je nešto manje u ovo doba godine biti preusmjereni u Trst, Rijeku ili neku obližnju zračnu luku”, kazao je Šćuric za Večernji list.
Zrakoplovnog analitičara pitamo ima li odgovornosti možda kontrolnog tornja ili Zračne luke.
“Apsolutno ne. Nesreća se dogodila prilikom polijetanja i jedno je sigurno, a to je da zračna luka nije mogla utjecati na ishod u tom trenutku, a poglavito i jer je riječ o privatnom avionu i ponavljam procedure su tu drugačije”, napominje.
Na kraju, Šćuric, umiruje i poručuje: Hrvatska je sigurna i avijacija je apsolutno siguran način prijevoza.
“Ovakve nesreće nažalost nisu rijetkost, baš kao što i prometne nesreće automobila nisu rijetkost i događaju se svugdje. Hrvatska avijacija je sigurna i ovo se ni na koji način ne može uspoređivati ili preslikavati na komercijalni promet velikih zrakoplova. Velikom zrakoplovu, primjerice Airbusu i da otkaže jedan motor on nastavlja sigurno letjeti, ovdje, otkaže li vam jedan jedini motor šanse za nesreću i ovakav ishod gotovo su neizbježne nažalost”, zaključuje.
Spomenimo i kako je zračna luka Pula jedna je od devet zračnih luka i četvrta najprometnija po broju putnika u Hrvatskoj. Zračna luka Pula je u veljači ostvarila 1590 putnika. Ovo je 175,1% putnika iz istog mjeseca 2019. Pula je u prva dva mjeseca godine ostvarila 3.493 putnika. Osim međunarodnih letova koji se većinom odvijaju u ljetnom redu letenja, iz Pule prometuju i domaće PSO linije za Zagreb preko Zadra te prema Splitu, piše Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!