Nakon 15 mjeseci rata u Gazi, prošloga tjedna postignut je sporazum o primirju koji je, uz ponešto problema, zaživio prvom razmjenom izraelskih talaca i palestinskih zarobljenika.
Sporazum o primirju u Gazi trebao bi biti proveden u tri faze. Uz prekid vatre, u prvoj fazi u trajanju od šest tjedana palestinska militantna skupina Hamas trebala bi osloboditi 33 izraelska taoca, a Izrael 90 palestinskih zatvorenika.
Dugoročnije gledano, ako se primirje pretoči u mir, slijedi zahtjevna obnova Gaze koja je praktički sravnjena sa zemljom. Podaci humanitarnih organizacija govore da je oko 90 posto od 2,1 milijuna tamošnjih stanovnika raseljeno zbog izraelskih bombardiranja u proteklih 15 mjeseci. Zdravstvena i humanitarna kriza su ogromne, više od 90 posto stambenih objekata je uništeno, 70 posto vodoopskrbnog sustava također. Među raseljenima vladaju glad i bolesti.
“Ovo je krhko primirje, lako se može urušiti”
Izrael je u proteklih 15 mjeseci nanio teške udarce operativnim i logističkim sposobnostima Hamasa koji i vojno i politički kontrolira Pojas Gaze.
S obzirom na probleme i prepreke nastale već na početku primirja, postavlja se pitanje može li ono potrajati ili je tek intermeco do novog sukoba i eskalacije. Stručnjak za vanjsku politiku i rektor Sveučilišta VERN u Zagrebu Vlatko Cvrtila smatra da je riječ o krhkom primirju koje se lako može urušiti.
“Pregovori su jako dugo trajali i jako teško su postignuti. Kao što vidimo, postoje nezadovoljnici na obje strane (nekoliko ministara u izraelskoj vladi podnijelo je ostavke nezadovoljno sporazumom, nap.a.), a vidjeli smo da je skoro došlo do propasti sporazuma jer se rokovi nisu poštivali. Temeljem toga mogu zaljučiti da je to krhko primirje. Moguće je da se čak i zbog najmanjeg kršenja primirja jedne ili druge strane u potpunosti sruši taj dogovor”, kaže.
“Trump će biti ključan za održavanje primirja”
Cvrtila ističe kako će biti nastavljena snažna diplomatska inicijativa kako bi se sporazum održao na životu. U obzir, kaže, treba uzeti i stupanje na dužnost novog američkog predsjednika Donalda Trumpa čiji su suradnici, uz predstavnike administracije dosadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena, zajednički bili uključeni u pregovore o primirju u Gazi.
“Jest da je primirje postignuto na temelju Bidenovog plana iz svibnja prošle godine, ali bila je to korodinirana aktivnost između Bidenove i nove Trumpove administracije. Trumpu je jako stalo da situacija u Gazi ne eskalira, s obzirom na njegove ranije politike prema Bliskom istoku. Prije svega mislim na Abrahamske sporazume i izgradnju drugačijih odnosa između Izraela i arapskih država. Očito je i Trumpov utjecaj na izraelsku stranu doveo do ovog rješenja. U tom smislu, on će biti jedan od važnijih faktora u održavanju primirja i traženju dugoročnijeg mirovnog rješenja”, istaknuo je Cvrtila.
Prizori slavlja Hamasa ne ulijevaju nadu
U 15-mjesečnom osvetničkom pohodu Izraela na Gazu, nakon Hamasovog terorističkog napada na teritorij Izraela i otmice civila početkom listopada 2023. godine, Hamasu su zadani teški udarci. Među ostalim, ubijeni su njihovi vođe – najprije Ismail Hanija, a zatim i njegov nasljednik Jahja Sinvar. Cvrtilu smo pitali hoće li Hamas iskoristiti primirje za obnovu i oporavak.
“To je jedan od velikih strahova u Izraelu. Prizori izlaska pripadnika Hamasa iz podzemnih skrovišta nakon proglašenog primirja i njihovo slavlje s oružjem ne ulijevaju nadu da Hamas neće nastaviti sa svojom borbom. Pitanje je koliko Hamas to može u operativnom smsilu. U nekim projekcijama sporazuma o primirju bila je i ideja da Hamas više ne smije upravljati Gazom, među ostalim jer je koristio i humanitarnu pomoć za jačanje svojih vojnih sposobnosti. Mislim da će se pod utjecajem Katara i Egipta, ali i drugih arapskih država, ići k tomu da militantni dio Hamasa ne bude ključan faktor u upravljanju Gazom kada jednom bude postignut dugoročniji mir”, smatra Cvrtila.
“Iran je u defanzivi, nema moć kao ranije”
On naglašava i da je Iran trenutno u političkoj defanzivi na Bliskom istoku.
“Hamas i Hezbolah kao proxy partneri Irana su umireni i obezglavljeni. Pao je i sirijski režim koji je u mnogočemu bio oslonac iranske moći na istočnom Mediteranu. Geopolitička i geostrateška situacija na Bliskom istoku značajno se promijenila. Sada je samo stvar u tome da Hamas ponovno ne preuzme upravljanje Gazom i da ne dođe do daljnje radikalizacije. To će se nastojati izbjeći jakim savezništvom arapskih država i SAD-a. Očito je da radikalizacija više nikome ne odgovara osim Iranu, a Iran više nema snagu projicirati svoju moć kao ranije. Situacija na Bliskom istoku se promijenila. Tamo se preslaguju strateške karte”, kazao je Cvrtila.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!