Stručnjak o proširenju zagrebačke obilaznice: "Bit će bolje nego sada, ali problem će ostati. Ima i drugo rješenje"

Zagrebačka obilaznica najfrekventnija je prometnica u Hrvatskoj i njome dnevno prođe više od 80 tisuća vozila. Budući da je zbog toga često zagušena, postoji potreba za njenim proširenjem. HAC je za početak objavio natječaj za proširenje postojećeg dvotračnog kolnika između čvorova Jankomir i Lučko u duljini od 4,5 kilometra. Riječ je o dijelu autoceste A3 Bregana - Lipovac.

Rekonstrukcijom je predviđena dogradnja jednog dodatnog voznog traka u svakom smjeru pa bi sadašnje četiri trake, po dvije u svakom smjeru, bile proširene na šest voznih traka (tri u svakom smjeru) te zaustavne trake. Početak radova planiran je iduće godine, a trebali bi trajati godinu i pol dana.

Gradit će i vikendima i blagdanima

Točnije, kako piše u natječajnoj dokumentaciji, radovi moraju biti završeni najkasnije do 15. lipnja 2028. godine. A o žurnoj potrebi proširenja ove dionica obilaznice, odnosno poddionica autoceste A3, govori i navod iz dokumentacije da se gradnja treba odvijati 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, uključujući vikende i blagdane.

To je tek dio planiranog proširenja zagrebačke obilaznice koja se u dužini od 49 kilometara proteže od Zaprešića do Svete Helene i sastoji od dionica triju autocesta - spomenute A3 (Jankomir - Ivanja Reka), A2 (Zaprešić - Jankomir) i A4 (Ivanja Reka - Sveta Helena).

Osim toga, HAC planira gradnju i posve nove, južne dionice zagrebačke obilaznice koja bi od spoja na autocestu A2 zapadno od Zagreba do spoja na autocestu A4 istočno od grada bila duga gotovo stotinu kilometara. Početkom srpnja HAC je raspisao natječaj za izradu dokumentacije za taj projekt.

Kamioni stvaraju 'zid'

Hoće li i u kojoj mjeri proširenje zagrebačke obilaznice pomoći smanjenju prometnih gužvi u samom gradu, pitali smo prometnog stručnjaka Marka Ševrovića sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti. On kaže da je o tome nezahvalno govoriti jer nema recentn(ij)ih istraživanja o količini tranzitnog prometa na obilaznici.

"Problem je što veliki promet kamiona nakon vikenda, ponedjeljkom i utorkom, praktički stvori zid na obilaznici blokirajući cijelu desnu voznu traku. Ovo dodavanje kapaciteta nešto će pripomoći rasterećenju, ali problem je i dalje u velikoj količini kamiona", tvrdi.

"I nakon proširenja brzo će se popuniti"

Taj problem, dodaje Ševrović, prvenstveno proizlazi iz zabrane prometa teretnih vozila vikendom u okolnim zemljama. Primjerice, u Sloveniji je vikendima, praznicima i tijekom ljetne turističke sezone na snazi zabrana vožnje kamionima mase veće od 7,5 tona registriranih u drugim zemljama. Pa kad zabrana prođe, kamioni koji idu u ovom smjeru sliju se na autoceste u Hrvatskoj.

"Zimi to nije toliki problem, ali ljeti jest. A sama zagrebačka obilaznica u takvoj je funkciji da će i ta dodatna traka ovisiti o količini tranzitnog kamionskog promet kojeg je sve više u cijeloj Europi i bit će ga još više. Stoga će, po mom mišljenju, i nakon proširenja obilaznice njen kapacitet brzo biti popunjen. I opet ćemo u vršnim satima imati isti problem."

"Rješenje je još jedna paralelna cesta"

A problem su, po Ševroviću, čvorišta za ulazak i izlazak s obilaznice. Ukupno ih je osam: Jankomir, Lučko, Buzin, Kosnica, Ivanja reka, Sesvete, Popovec i Sveta Helena.

"Na obilaznici najčešće nastane gužva kada se dogodi neka prometna nesreća, a one se događaju često jer je kapacitet čvorova premali. Kada se to dogodi, promet se prelije na grad gdje nastanu zastoji i kolaps. Kad na obilaznici imate zastoj, jasno je da će se promet preliti na Slavonsku i Zagrebačku aveniju".

Šerović smatra i da proširenje postojeće obilaznice nije trajnije rješenje.

"Da, potrebna je treća traka obilaznice, ali rješenje je još jedna paralelna prometnica. Ne ona koja se planira (južna obilaznica) nego prometnica koja bi bila u koritu Save, u dijelu uz Savski nasip koji je praktički neiskorišten. Tamo ima puno prostora za jedan spoj od Mičevca do Prečkog uz novi most. Mislim da bi to riješilo problem prometnih gužvi u Zagrebu. Upitno je koliko će proširenje postojeće obilaznice riješiti taj problem. Sigurno će biti bolje nego što je sada, ali da je spasonosno rješenje - nije", smatra Ševrović.

Žila kucavica domaćeg prometa

U godinu i pol dana, dok budu trajali radovi na proširenju obilaznice između čvorova Jankomir i Lučko, valja očekivati (još) veće gužve.

"Sve ovisi o dinamici radova i o dobroj privremenoj regulaciji. Ako se ona dobro napravi i na joj ne štedi, onda stvari funkcioniraju. U suprotnom imate kilometarske kolone. Privremena regulacija prometa može se napraviti tako da uopće ne utječe na protočnost prometa. No to ovisi o izvođaču i o tome koliko će HAC biti spreman investirati u nju. A ta je obilaznica žila kucavica domaćeg prometa", kazao je.