Sve je više kućnih testova za samodijagnostiku: Jesu li iole precizni ili čista prevara?

Većina testova - nejasna

No prema dvjema novim studijama, većina tih testova ne pruža jasne informacije o tome tko bi ih trebao koristiti, kako protumačiti rezultate i što učiniti nakon testiranja.

Mnogi testovi također su u suprotnosti sa službenim zdravstvenim smjernicama, što može zbuniti korisnike i dovesti do donošenja neprimjerenih odluka o zdravlju, upozoravaju istraživači, a prenosi Euronews.

„Očekujemo da je kućni test točan i temeljen na dokazima ako se prodaje široj javnosti“, rekla je dr. Alex Richter, suautorica studije i profesorica kliničke imunologije na Sveučilištu u Birminghamu, tijekom predstavljanja rezultata.

„Nažalost, otkrili smo da mnogi testovi daju nejasne ili čak potpuno izostavljene upute.“

Potencijalno opasna zbrka za potrošače

Nezavisni stručnjaci nazvali su rezultate alarmantnima, osobito s obzirom na to da tržište kućnih testova raste i procjenjuje se da će do 2030. vrijediti stotine milijuna eura.

Richterin tim analizirao je 30 testova koji pokrivaju 19 zdravstvenih stanja – uključujući manjak vitamina D, menopauzu, razinu šećera u krvi, HIV, rak debelog crijeva i zdravlje prostate.

Rezultati su pokazali:

- Samo 14 testova izjavilo je nešto o svojoj točnosti.

- Samo 8 je na pakiranju imalo informaciju tko bi trebao (ili ne bi trebao) koristiti test.

- Samo 7 testova korisnicima je govorilo što učiniti nakon što dobiju rezultat.

- 16 testova tvrdilo je da su namijenjeni za probir, dijagnostiku ili praćenje, dok 9 nije imalo nikakve informacije o simptomima ili rizičnim čimbenicima.

Gotovo svi testovi su preporučili posjet liječniku u slučaju pozitivnog ili abnormalnog rezultata.

Etika i odgovornost

Dvadeset četiri testa tvrdila su da su vrlo točna, ali dokazi koji bi to potkrijepili bili su loše kvalitete ili uopće nisu bili javno dostupni, što je izazvalo etičke dvojbe.

Dva proizvođača – Newfoundland i Suresign – posebno su istaknuta kao problematična. Nude brze testove za menopauzu, manjak vitamina D, kronično oštećenje bubrega i poremećaje štitnjače.

Neovisni stručnjaci naglašavaju da kućni testovi mogu biti korisni, ali ne bi smjeli zamijeniti tradicionalnu, stručnu medicinsku skrb.

„Ljudi ponekad koriste kućne testove jer osjećaju da je 'bolje znati' i žele se bolje informirati o svom zdravlju“, rekao je dr. Amitava Banerjee, kardiolog i profesor kliničke znanosti podataka sa Sveučilišnog koledža u Londonu.

„Ovo istraživanje pokazuje da ti testovi često ne pružaju relevantne informacije niti pomažu pri donošenju ispravnih zdravstvenih odluka“, dodao je Banerjee, koji nije sudjelovao u istraživanju.

Poziv na strožu regulaciju

Autori studije pozivaju na strožu regulaciju kućnih testova. Smatraju da bi testovi trebali proći temeljitu evaluaciju prije nego što se pojave na policama trgovina i ljekarni, kako bi se zaštitili i potrošači i zdravstveni sustav od zloupotrebe i dezinformacija.

Richter je naglasila da nije svrha istraživanja potkopati povjerenje u sve kućne testove.

Primjerice, testovi na trudnoću postoje već desetljećima i iznimno su pouzdani kad se pravilno koriste. Tijekom pandemije COVID-19, brzi kućni testovi omogućili su brzu i pristupačnu detekciju zaraze te su rasteretili zdravstveni sustav.

„Vjerujemo da ovi testovi imaju svoju ulogu… samo moramo znati kako ih pravilno koristiti i procijeniti“, zaključila je Richter.

„Ne želimo loše testove na tržištu – želimo dobre testove na tržištu.“