Teolog Milas: Papin dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom je za neke u Hrvatskoj bio viđen kao slabost i kapitulacija 

Između ostalog, analizirao je i odnos preminulog pape i Katoličke crkve u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na blaženog Alojzija Stepinca.
"Papa Franjo je uporno inzistirao na tome da se katolicizam ne smije zatvoriti u ideologiju, što je kod nas u Hrvatskoj često imalo neke negativne konotacije. Govorio je uporno o siromašnima, o migrantima, o planeti, ne zato što je bio političar nego zato što je to po njemu, ali i po cijelom kršćanstvu, srce cijelog evanđelja. Kad govorimo o naslijeđu pape Franje neizbježno je da se dotaknemo i toga kako su njegove poruke primane u različitim kontekstima, pa tako i u Hrvatskoj, a taj odnos je bio sve samo ne jednostavan, i on se sad na jako loš način očituje sad kad je čovjek mrtav, što govori više o nama nego o njemu", smatra Milas.

Točka spoticanja pokazala se kanonizacija blaženog Alojzija Stepinca.

"Nije nikakva tajna da jedan manji dio, ali glasniji, koji se jako puno čuje, od prvog Papinog nastupa i onog famoznog "dobra večer" imao prema njemu jako negativan stav. Meni je nevjerojatno da jedan narod koji se toliko ponosi svojom vjernošću Vatikanu i papi sa sigurnošću odbacuje sve ono što je papa Franjo bio i to sve zbog jednog pitanja s kojim su se sami Hrvati morali na vrijeme suočiti", objašnjava teolog pa dodaje:
"Ne bih rekao da je tu stvar zlobe, više straha i neznanja jer upravo je evanđelje ono koje nas izvlači iz zone komfora i Franjo je upravo na tome inzistirao, da nas izvuče iz zone komfora. Ako smo se navikli da je vjera neki identitetski bedem onda njegove riječi nisu odgovarale takvom kulturološkom krugu."

"Boli me i muči to da je on ostao tako loše tretiran u javnosti jer tu se razotkrila velika pukotina. Izazivao je nelagodu i u društvenim i crkvenim krugovima u Hrvatskoj, ne zato je rekao nešto protiv već jer nije rekao ono što se od njega očekivalo. Šutio je kad se tražila lojalnost antikršćanskim elementima, a govorio kad se očekivalo da šuti, nije pristajao na kulturne ratove, a to mu mnogi nisu oprostili. Posebno je osjetljiva tema kanonizacije Stepinca, Franjo je to pitanje otvorio u dijalogu sa Srpskom pravoslavnom crkvom, što je za neke bilo pitanje slabosti i kapitulacije, a za njega izraz vjere u istinu koja nadilazi naciju", zaključuje teolog Dalibor Milas.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.