Umirovljeni general: "Ukrajina ne bi smjela imati manje od milijun vojnika." Evo kolike su vojske ostalih zemalja

Ukrajinske oružane snage trenutno broje 800 tisuća ljudi pa je i protuprijedlog Europske unije, objavljen u vrijeme razgovora predstavnika SAD-a, Ukrajine i EU-a u Ženevi proteklog vikenda glasio da bi u vrijeme mira ukrajinska vojska trebala zadržati postojećih 800.000 pripadnika.

U međuvremenu, Ukrajina je prihvatila Trumpov mirovni plan, ali još nije poznato je li u njemu ostao i prvotni uvjet o smanjivanju broja vojnika.

Što bi tih 200 tisuća vojnika manje značilo za Ukrajinu, pitali smo umirovljenog general-pukovnika Hrvatske vojske i člana saborskog Odbora za obranu dr.sc. Slavka Barića. On naglašava da bi smanjivanje broja vojnika smanjilo i borbenu spremnost ukrajinske vojske.

"Jamstva Ukrajini nisu dostatna"

"Smanjenje broja vojnika u ovakvim okolnostima vrlo je teško organizirati. Znamo koliko je duga crta razdvajanja zaraćenih strana koja bi sutra trebala postati granica i koju bi i dalje trebalo čuvati. To jednostavni iziskuje velik broj ljudi", kaže Barić.

Za usporedbu nudi primjer Poljske koja je brojem stanovnika slična Ukrajini - obje imaju oko 38 milijuna, a koja planira imati kontingent od milijun vojnika. S tim da Poljska ima znatno manju granicu sa zemljama s kojima bi mogla doći u sukob - Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingrad na Baltičkom moru. Ukrajina je, kaže Barić, u drugačijem geopolitičkom položaju, što određuje potrebu za većim brojem vojnika.

"Ona mora čuvati svoju dugačku sjevernu i istočnu granicu (prema Rusiji i Bjelorusiji, nap.a) dok one druge ne treba značajnije osiguravati. A jamstva koja proističu iz američkog mirovnog sporazuma jednostavno nisu dostatna. Ukrajini se gotovo ničime ne garantira provedba svih točaka plana u slučaju da Rusija ponovno izvede neke vojne istupe prema njoj. Jedina garancija može biti sposobnost i veličina njezine vojske, pogotovo ako sporazum predviđa da nikada neće biti članica NATO-a. Za Ukrajinu je to omča oko vrata i ne bi smjela pristati na manje od milijun vojnika", smatra.

Milijun vojnika, ali ne svi profesionalni

Barić pritom pojašnjava da tih milijun vojnika, kao i u slučaju Poljske, ne znači da bi svi bili profesionalni vojnici.

"To bi bio ukupan kontingent u kojemu su 600 do 800 tisuća profesionalni vojnici, dok bi 200 ili 400 tisuća činili pričuvu."

No i sama brojka ne znači puno, tumači Barić, dodajući kako je važna struktura vojnog kontingenta.

"Ne treba držati milijun i više profesionalnih vojnika, ali treba imati dobru osnovu za popunu vojske. Prebacimo li sliku na Hrvatsku, možemo se pitati je li dovoljno 15 tisuća vojnika koliko ih imamo. To nije dovoljno ni za što ako ne postoji snažna pričuva. Ako trpite gubitke od 5 do 10 posto, pitanje je gdje ćete naći toliko ljudi za popunu. S tim da, kad spominjem gubitke, mislim na ranjavanja, bolesti i odlaske u mirovinu, ne samo gubitke života uslijed borbenog djelovanja. Naprosto se moraju imati pričuvne postrojbe i ročna vojska jer se odatle popunjava vojska u uvjetima neposredne opasnosti ili rata", ističe.

Ukrajinska vojska šesta na svijetu

Prema podacima stranice World Population Review za 2024. godinu o veličini aktivnih vojski, Ukrajina ima 800.000 vojnika, a Rusija 1,1 milijun. Ukrajinska vojska šesta je najbrojnija na svijetu, a ruska je peta. Najbrojniju profesionalnu vojsku ima Kina s 2,03 milijuna vojnika, a slijede Indija (1,47 milijuna), SAD (1,32 milijuna) i Sjeverna Koreja (1,28 milijuna).

Prema istom izvoru, u Europi je nakon ukrajinske, najbrojnija francuska vojska s 270 tisuća profesionalnih vojnika. Među deset najbrojnijih u Europi još su vojske Njemačke (183,500), Italije (165.000), Ujedinjenog Kraljevstva (144.400), Grčke (142.700), Španjolske (120.350), Poljske (114.050), Rumunjske (69.300) i Bjelorusije (45.350).

Barić objašnjava da svaka država sama određuje koliku će vojsku imati s obzirom na procjene sigurnosti i svoj geopolitički te geostrateški položaj.

"To prije svega ovisi o vanjskoj i sigurnosnoj politici države. Na temelju toga se procjenjuje stupanj vjerojatnosti da bude ugrožena i mogući pravci tog ugrožavanja, pa se prema tome dugoročno procjenjuje kolike i kakve su joj oružane snage potrebne. Položaj države na koncu određuje njene prioritete u tom smislu - vrstu obuke i popune snaga, opremanja i svega ostalog", kaže.

"Svaka država sama određuje kolika joj vojska treba"

Barić također napominje kako nema univerzalne formule prema kojoj bi se za svaku zemlju moglo izračunati kolika joj vojska treba.

"Svaka država to računa za sebe. Primjerice, baltičke zemlje, Finska i skandinavske zemlje imaju vrlo visoke prioritete u obuci, opremanju i mobilizaciji pa stoga imaju i više vojske u odnosu na broj stanovnika. S druge strane, zemlje koje ne vide takvu opasnost nemaju ni posebnih razloga za povećanje broja vojnika. To je stvar unutarnje nacionalne sigurnosti i obrambene politike. Treba cijeniti iskustva drugih, ali procjenjivati vlastite potrebe", ističe.

Finska, primjerice, ima 52,7 vojnika na tisuću stanovnika računajući i pripadnike pričuvnog sastava te je po tome osma u svijetu. Prema istom kriteriju, najmilitariziranija država je Sjeverna Koreja s čak 289,4 vojnika na tisuću stanovnika. Ukrajina ih ima 41,6 na tisuću stanovnika.

Zanimljivo je visoko 19. mjesto Portugala na toj listi s 25,5 vojnika, što aktivnih što pričuvnih na tisuću stanovnika. Portugal graniči jedino sa Španjolskom s kojom praktički nema ikakvog suparništva, izuzev nogometnog, a i obje zemlje članice su EU-a i NATO-a. Naime, Portugal kao i Finska ima izuzetno velik sastav vojne pričuve - čak 211.000 ljudi, dok ih Finska ima više od 250 tisuća. Hrvatska prema tim podacima ima 15.200 aktivnih vojnika te 18.350 u pričuvi.