Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti Zakona o sudovima. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u utorak je kazao da Državno sudbeno vijeće (DSV) može raspisati novi natječaj za čelnika Vrhovnog suda, ali da se predsjednik republike u predlaganju svog kandidata Saboru mora pridržavati zakonske procedure.
“Natječaj se može ponavljati bezbroj puta. Predsjednik ne mora prihvatiti nijednog kandidata, ako on njime nije zadovoljan, ali mora poštovati proceduru”, izjavio je Šeparović nakon što je Ustavni sud ranije većinom glasova zaključio da predsjednik Republike Hrvatske za predsjednika Vrhovnog suda može predložiti samo onog kandidata koji se javio na javni poziv DSV-a.
Ustavni sud je utvrdio da osporena odredba zakona kojom je propisano da DSV objavljuje javni poziv za izbor predsjednika Vrhovnog suda ne ograničava predsjednika republike u izvršavanju njegove ustavne ovlasti prema kojem on predlaže, a Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda.
Ustavni sud odluku je donio s devet glasova za i četiri glasa protiv. Četvero sudaca najavilo je izdvojena mišljenja, a četvero izdvojena podupiruća mišljenja. Protiv su bili suci Lovorka Kušan, Andrej Abramović, Goran Selanec i Ingrid Antičević Marinović.
Podupiruća izdvojena mišljenja dati će suci Miroslav Šumanović, Davorin Mlakar, Mario Jelušić te Branko Brkić.
Navode da je predsjednik RH ovlašten predložiti samo onog kandidata koji se javio na javni poziv DSV-a pri čemu prilikom upućivanja prijedloga Hrvatskom saboru nije vezan mišljenjem Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.
“Vlasti moraju međusobno surađivati”
“Smatramo da taj zakon nije protivan Ustavu, pogotovo u ustavnoj odredbi o diobi vlasti koja ukazuje da vlasti moraju međusobno surađivati, na to posebno ukazujem na tu odgovornost”, naglasio je Šeparović.
VEZANE VIJESTI
Izvijestio je također kako nisu prihvatili prijedlog troje njihovih sudaca da se uputi zahtjev Sudu Europske unije o tumačenju prava EU.
“Isto tako nismo prihvatili prijedlog da se održi javna rasprava. Dakle da se pozovu sudionici u postupku. Smatrali smo da nema tih spornih pravnih i činjeničnih pitanja o kojima bi trebalo održati javnu raspravu”, objasnio je Šeparović.
Dodatno je objasnio da Ured predsjednika sada mora pribaviti mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe za sve kandidate koji su se prijavili na javni poziv.
“Međutim to služi njemu da uz ta mišljenja odabere onog kandidata za kojeg smatra da je najbolji. On nije vezan tim mišljenjem, može izabrati bilo kojeg kandidata, ali mora biti od onih koji su se prijavili na javni poziv”, kazao je Šeparović.
Naglasio je kako Ustav zahtjeva suradnju vlasti te da bi taj postupak trebalo okončati u zakonskim rokovima, najkasnije do kraja mandata sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda koji istječe u srpnju.
“Blokada koja bi mogla nastati ne bi bila primjerena jednoj demokratskoj zemlji, apeliramo da se to otkloni. Ako se ne bi izabrao predsjednik, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda nastavio bi obnašanje te dužnosti do izbora predsjednika”, dodaje Šeparović.
“Ustavni suci nisu na daljinski upravljač ni vlasti niti oporbe”
Na tvrdnju da često ne donose jednoglasne odluke, Šeparović je odgovorio kako je to bogatstvo Ustavnog suda, naglasivši da svaki sudac ima pravo iznijeti svoje mišljenje u argumentiranoj raspravi. “To je uobičajeno u ovom sazivu Ustavnog suda”, kaže.
“U ovim slučajevima kada su u izbor sudaca uključeni izvršna vlast traži se transparentnost, traži se obrazložena odluka, javna vidljivost, dostupnost svima i demokratska kontrola. Protiv odluke Sabora o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda dopuštena je ustavna tužba Ustavnom sudu i teoretski se može dogoditi da Ustavni sud ukine odluku Sabora o izboru predsjednika Vrhovnog suda ukoliko bi Sabor imenovao predsjednika Vrhovnog suda suprotno Ustavu, odnosno odluci Ustavnog suda”, naglasio je Šeparović.
PROČITAJTE JOŠ
Nije htio komentirati potez predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića koji je Milanovićev prijedlog vratio na doradu. “To nije stvar odluke Ustavnog suda. O tome nismo raspravljali”, dodaje.
Na pitanje smetaju li mu napisi koji navode njegovo kumstvo s HDZ-ovim Vladimirom Šeksom, Šeparović kaže kako je sve to dio političkog folklora te da sve to može razumjeti.
“Mogu reći da na mene osobno, ni na Ustavni sud nitko nema utjecaja pa ni kakvi kumovi. Siguran sam da ni drugi političari, vladajući ili oporbeni, nemaju utjecaj ni na druge suce Ustavnog suca. Nema suca Ustavnog suda koji nema nekog prijatelja među političarima. Uvjeren sam da svi suci Ustavnog suda postupaju po svojoj savjesti, po Ustavu i da nisu na daljinski upravljač ničiji ni vlasti niti oporbe”, naglasio je Šeparović.
Komentirao je i izjave Zdravka Mamića o korumpiranim sucima, naglasivši da te optužbe dolaze od osobe koja je pravomoćno osuđena za teška kaznena djela.
“Međutim, bez obzira na to, ako je išta od toga istina to je strašno, državna tijela moraju to ispitati i najrigoroznije postupiti prema svima. Svaki sudac mora voditi računa o svojem ugledu, voditi računa s kime se druži”, zaključio je Šeparović.
Odluku Ustavnog suda prenosimo u cijelosti:
“Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 23. ožujka 2021. donio je:
1. Rješenje kojim nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 44.a Zakona o sudovima (“Narodne novine” broj 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.).
Ustavni sud u bitnom je utvrdio da osporena odredba zakona kojom je propisano da Državno sudbeno vijeće objavljuje javni poziv za izbor predsjednika Vrhovnog sudane ograničava predsjednika Republike u izvršavanju njegove ovlasti iz članka 116. stavka 2. Ustava prema kojem on predlaže, a Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a sve to polazeći od ustavnih zahtjeva iz članka 4. stavka 2. i članka 94. stavka 2. Ustava.
Predsjednik Republike ovlašten je predložiti samo onog kandidata koji se javio na javni poziv Državnog sudbenog vijeća pri čemu prilikom upućivanja prijedloga Hrvatskom saboru nije vezan mišljenjem Opće sjednice Vrhovnog suda RH i Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.
Ustavni sud nije odlučivao o prijedlogu zastupnika Arsena Bauka za ocjenu suglasnosti odredbečlanka 44.a Zakona o sudovima s člankom 106. stavkom 2. Ustava u pogledu ovlasti Ureda predsjednika Republike da traži mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda RH i Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora s obzirom da je taj prijedlog Ustavni sud zaprimio samo dan prije održavanja sjednice, pa će se o njemu odlučivati naknadno.
Ustavni sud RH donio je sve navedene odluke odnosno rješenja sa 9 glasova za i 4 glasa protiv. Četvero sudaca najavilo je izdvojena mišljenja, a četvero izdvojena podupiruća mišljenja.
2. Odluku kojom je ukinuo pojedine odredbeUredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (“Narodne novine” broj 50/17. i 84/19.)u dijelu u kojem je utvrdio da je Vlada RH izašla izvan njezinihzakonom propisanih ovlasti.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare