Vlada iznijela broj birača u Hrvatskoj. Oporba tvrdi da ih je čak 400 tisuća 'fantomskih'

Izvješće se odnosi na broj upisanih u Registar birača te broj birača u deset izbornih jedinica, a izneseno je stanje iz trećeg tromjesečja, odnosno datira od 30. rujna 2025. godine.

U Hrvatskoj je, prema tim podacima, 3.609.130 birača.

Za usporedbu, premaizvješću koje je Vlada podnijela Saboru godinu dana ranije, potkraj 2024. bilo je 3.624.375 birača. U tih godinu dana broj birača smanjen je za 15.245.

Gdje su najveća i najmanja odstupanja

Budući da na parlamentarnim izborima imamo deset izbornih jedinica, prosjek za svaku je 360.913 birača. Prema iznesenim podacima sve su unutar tog raspona, a zabilježena odstupanja su - stoji u izvješću - unutar zakonom dopuštenog raspona od pet posto više ili manje od tog broja.

Najmanje odstupanje je 0,73 posto u 'plusu' u 4. izbornoj jedinici koja obuhvaća Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju te dijelove Koprivničko-križevačke županije uključujući gradove Đurđevac i Koprivnicu.

Najveće odstupanje od 2,89 posto u 'minusu' je u 5. izbornoj jedinici koja obuhvaća Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. Sljedeće najveće odstupanje je u 9. izbornoj jedinici, ali tamo je 2,45 posto birača više od prosjeka. Ta izborna jedinca obuhvaća Ličko-senjsku, Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju te sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije.

Ogroman 'višak' u Registru birača?

Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine Hrvatska je imala 3.871.833 stanovnika. Budući da pravo glasa imaju punoljetne osobe, usporedbom podataka s tog popisa i iz spomenutog izvješća o broju birača ispada da je u Hrvatskoj samo 262 tisuće maloljetnih. A prema podacima s popisa stanovništva, samo u dobi do 14 godina je 552.520 stanovnika.

Nesrazmjer očito postoji i nelogičnost koja iz toga proizlazi, a na koju su upozorili i oporbeni zastupnici u nedavnoj saborskoj raspravi o Vladinu izvješću, tvrdeći da je u Registru birača gotovo 400.000 više upisanih nego što je punoljetnih osoba s pravom glasa.

Dovodi se u pitanje legitimitet izbora

"Disproporcija u broju birača i stanovnika dovodi u pitanje legitimitet izbora i zaziva reformu registra", kazao je u toj saborskoj raspravi zastupnik Mosta Ivica Ledenko.

Iz vladajućeg HDZ-a na to su odgovorili kako je riječ o različitim metodologijama te da je sve u skladu s Ustavom i Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ovoj konfuziji pridonose i podaci s kraja 2024. godine, uoči predsjedničkih izbora. Tada je Rješenjem ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zaključen popis birača za te izbore na kojemu je ukupno bilo 3.762.221 birača, od kojih 3.512.226 s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. To je čak 137 tisuća više u odnosu na broj birača koji je tri mjeseca ranije naveden u Izvješću Vlade podnesenom Hrvatskom saboru.