Izrael ih koristi u napadima na Gazu, Iran je pomoću njih napao Izrael, libanonski Hezbolah također. Ukrajina ih šalje u sve češće i žešće napade duboko u teritoriju Rusije, a Rusija ih kombinira s projektilima za napade na Ukrajinu.
Ako postoji oružje koje je obilježilo dosadašnji tijek rata u Ukrajini, naročito otkako se dio ratnih djelovanja preselio i na teritorij Rusije, onda su to bespilotne letjelice, popularnije zvane dronovi.
U noći s prošlog ponedjeljeka na utorak ukrajinske su snage izvele jedan do dosad najvećih napada na Rusiju bespilotnim letjelicama. Čak 144 drona poslana su duboko u njen teritorij, čak u desetak regija, a neki su stigli i do predgrađa Moskve pogodivši nekoliko zgrada. Prošloga vikenda Ukrajinci su dronovima pogodili i skladište streljiva u regiji Voronjež.
Učinkoviti, ubojiti i jeftini
U prvoj godini ovog rata vijesti o ukrajinskim napadima dronovima na Rusiju privlačile su pažnju jer ih nije bilo puno. Više se pisalo o ruskim napadima dronovima-kamikazama na ciljeve u Ukrajini, pogotovo one izvedene teškim i ubojitim iranskim dronovima dugog dometa Shahed-136 koji mogu nositi i do 45 kilograma eksploziva.
Sada vijesti o ukrajinskim napadima bespilotnim letjelicama na ciljeve u Rusiji privlače pažnju jer ih je sve više i praktički su donijele rat tamo odakle je pokrenut. Ukrajina je značajno povećala proizvodnju bespilotnih letjelica. Početkom rata tamo se svega desetak tvrtki bavilo njihovom proizvodnjim, a sada ih je čak osamdesetak. Usprkos tomu što ih protuzračne obrane masovno obaraju, dronovi se i dalje pokazuju učinkovitima i ubojitima, a i jeftinijom zamjenom za, primjerice, projektile srednjeg dometa.
Korisni u ovom ratu, možda ne i u nekom drugom
Vojni analitičar Marinko Ogorec napominje da je rat u Ukrajini na velika vrata uveo dron u ratovanje.
“Dronovi su u ovome ratu pokazali svoju izuzetnu učinkovitost. No upitno je bi li je pokazali i u nekom drugom ratu”, kaže.
To što su neki ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama izvedeni i više od 1200 kilometara duboko u prostoru Rusije kazuje da su pogodne za ratovanje na velikim prostranstvima kakvih ima Ukrajina, a Rusija još i više. Iako su donekle laka meta za protuzračnu obranu kada ih identificira, dronovi se mogu provući ispod radara i prilično precizno pogađati mete u pozadini. Manji dronovi kraćeg dometa uglavnom služe za izviđanja i borbe na prvim crtama bojišta.
“Svaki rat ima svoje dominantno oružje”
Ogorec ističe da su zasad dominantno oružje u ratu, što ne znači da će to biti i ubuduće.
“Ne zaboravimo da svako oružje koje je dominiralo u određenom vremenu više nije bilo toliko dominantno u narednim ratovima. Primjerice, strojnica je u Prvom svjetskom ratu bila aposlutno najdominantnije oružje koje je doslovno odredilo oblik stacionarnog ratovanja kakav je tamo vođen. U Drugom svjetskom ratu tenk je bio najdominantnije oružje, a sada u ratu u Ukrajini vidimo da se tenk baš ne pokazuje toliko moćnim borbenim sredstvom, iako ima svoje mjesto i ulogu”, objašnjava Ogorec.
Pridonijeli statičnosti ratovanja
Dronovi su, dodaje, na neki način pridonijeli statičnosti ratovanja u Ukrajini.
“S dronovima se doslovno u realnom vremenu prati svaki pokret protivnika, njima se napada i s jedne i s druge strane. Zbog toga su pokreti vojnih snaga svedeni na minimalnu mjeru. Protivnik koji kreće u napad mora računati da će biti poklopljen i iz zraka. Sve su to situacije u kojima se dronovi pokazuju izuzetnima no to ne znači da će biti takvi i u nekim idućim ratovima. To je zasad teško procijeniti. Ali ovdje su, ako mogu tako reći – zvijezde rata”, kazao je vojni analitičar Ogorec.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!