Lijeva saborska oporba otvorila je u srijedu pitanje zašto se izmjenama zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju nije onemogućila prodaja dugova i potrošačkih kredita trećim stranama.
Zašto to bolje niste uredili i onemogućili prodaju dugova, jer njih ne kupuju samo agencije za otkup, nego i kamatari?, pitao je Bojan Glavašević (ZLB) u saborskoj raspravi.
Zvane Brumnić (Socijaldemokrati) upitao se koliko „zla mora biti ova vlada“, kada zna da postoj problem prodaje potraživanja, a više od dvije godine ga ne želi riješiti.
Orešković: U 10 godina prodano 37 milijardi potraživanja
Od 2010. do 2020. prodano je 37 milijardi potraživanja banaka, istaknula je Dalija Orešković (Centar), uvjerena da se može naći model koji će štiti slobodu tržišnih odnosa, ali i obvezati banke da potraživanje – prije nego ga prodaju agencijama ili kamatarima – pod istim uvjetima ponude samim dužnicima.
Državni tajnik Ministarstva financija Stjepan Čuraj tumači kako se predmetnim zakonima ne može regulirati poslovanje agencija za naplatu potraživanja, jer one nisu financijske institucije, nego trgovačka društva, da je pitanje „dublje i veće“.
Objasnio je i kako se ne može u korist jedne skupine – oštetiti veću.
„Moramo voditi računa i o onima koji uredno plaćaju svoje kredite i kojima bi, možda, posljedično porasle kamate“, rekao je Čuraj, tumačeći kako je, ako je svaki deseti proizvod nenaplativ, cijena tog proizvoda 10 posto veća za sve.
Zato je to komplicirano, ali ne kažem da to ne treba rješavati, istaknuo je.
Korištenje EURIBOR-a
Izmjene zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju Saboru je predložila Vlada u skladu s procesom uvođenja eura. Njima se uređuju i parametri u vezi s promjenjivim kamatnim stopama, referentnim kamatnim stopama itd.
Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope kao parametar se mogu koristiti varijable: EURIBOR, SARON, SOFR. Nakon uvođenja eura, prijedlog je da se u Hrvatskoj koristi samo EURIBOR jer najtočnije odražava trošak financiranja u europodručju, kazao je Čuraj.
Građanima je poručio da neće trebati mijenjati niti jedan postojeći ugovor, pa tako ni ugovore o kreditu.
Borisa Lalovca (SDP) je zanimalo je li se građanima mogla ostaviti mogućnost korištenja nacionalne referentne stope (NRS).
VEZANA VIJEST
Danas je NRS, dakle ono što nam banke plaćaju kao depozite, 0, 05 posto, a EUROBOR je od svibnja narastao sa 0, 3 na 2, 7 posto, drugim riječima, da su građani u svibnju imali EURIBOR, već bi im se danas stopa kredita povećala za dva posto, kazao je Lalovac.
Ništa se neće dogoditi građanima s postojećim kreditima koji nisu vezani za EURIBOR, odgovorio je Čuraj i naveo kako je Španjolska jedina imala NRS, ali je od njega odustala.
Kolege iz HNB-a vidjeli su da s tim dugoročno nema benefita, nismo otok i ne možemo se odmaknuti od eura, kazao je državni tajnik.
Iznio je podatak da je lani zabilježen porast stambenih kredita od 11,3 posto, a u ožujku ove godine osam posto.
Dobro je i ohrabrujuće smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 14, 1 posto, kazao je i naglasio da je njihov udio u ukupnim stambenim kreditima smanjen sa 4,33 na 3,82 posto.
Krediti u ‘švicarcima’: Ostaje zaštićena kamatna stopa od 3,23 posto
Bez obzira na konverziju, kamatna stopa ostaje ista, odgovorio je državni tajnik Branki Juričev Martinčev (HDZ) koju je zanimalo ostaje li zaštićena kamatna stopa od 3,23 posto za korisnike kredita u švicarskim francima koji ih nisu konvertirali u eure.
Pojedini korisnici svoje su kredite konvertirali u eure, no to nisu učinili svi, kazala je zastupnica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare