Prije dvije godine, prosječna četveročlana obitelj za ručak je morala izdvojiti 80 kuna, a sada ta brojka prelazi 100 kuna. Nutricionisti tvrde da dobro planiranje čini čuda. Pa smo odlučili provjeriti jesu li u pravu.

Ručak broj 1: Srdele s blitvom i krumpirima – 48,50 kuna

Naša reporterka na tržnici je kupila 80 dekagrama svježih srdela za 24 kune (kilogram košta 30 kuna), a tanjur je odlučila popuniti prilozima – točnije pola kilograma blitve (12,50 kuna) i kilu krumpira (12 kuna).

Tako spremljen ručak koštao nas je 48,50 kuna.

Ručak broj 2: Grah varivo s mljevenom junetinom i salata od kiselog kupusa – 108,30 kuna (porcija za dva dana)

Sljedeće jelo koje smo pripremili u suradnji s nutricionistom Nenadom Bratkovićem je grah varivo s mesom.

“To je nutritivno uravnotežen, kulturološki prihvatljiv, a i vrlo zasitan obrok”, objašnjava nam nutricionist.

Kilogram graha platili smo 40 kuna, a kilogram kiselog kupusa 18 kuna.

Umjesto kobasica ili nekog suhog mesa biramo kvalitetniju junetinu. Napravit ćemo odreske od mljevenog mesa.

Za to smo uzeli 60 dekagrama mljevene juneće lopatice što smo platili 45,50 kuna. Ta količina mesa i graha bit će dovoljna za dva dana.

Imamo li vremena za pripremu zdravih obroka?

Naš grah varivo s mesom, uz salatu od kiselog kupusa koštat će 108,30 kuna, ali to ćemo jesti dva dana. Na taj način uspjeli smo za pedesetak kuna četveročlanoj obitelji skuhati zdravi ručak.

“Imamo cijenu obroka za cijelu obitelj, dakle, za više ljudi. Istovremeno ćemo taj isti obrok platiti preko dostavne službe. Naravno da je to prihvatljivo, ne osuđujemo, ali da osvjestimo što doista znači na što trošim svoj novac”, kaže nam Bratković.

Valjanim argumentima poprilično se brzo pobiju i teze kako moderan čovjek nema vremena za pripremu hrane.

“Postoje aplikacije koje mjere vrijeme koje mi provodimo na društvenim mrežama ili na mobitelima i kada vidimo koliko u 24 sata svi mi možda provodimo na mobitelu… Jesmo li mogli jedan dio tog svog vremena odvojiti i prenamijeniti za zdravu prehranu i druženje s obitelji”, ističe nutricionist.

Što na sve kažu građani?

Upravo to je i Boškova životna filozofija.

“Što više na ekološku spizu. Nije skupo, jer kad gledaš, jedan kelj dođe 10 kuna, zapravo si živ od tog kelja, a burek dođe 10 kuna i onda ti siše energiju i onda moraš dat još para da bi negdi uzeja tabletu… tako da je to ciklus koji nam troši pare više”, kaže nam Boško.

No, bolna istina je da je nekim našim građanima zdrava i uravnotežena prehrana ipak luksuz.

Umirovljenik Boris kaže nam da je zdrava hrana skuplja od klasične i da teško sa se može tako hraniti.

“Pogotovo penzioneri, sve ovisi o primanjima, želje su velike, ali… teško da se to može ostvariti svima”, rekao nam je.

Jadranka, također umirovljenica, objasnila nam je što će ona pripremati za ručak.

“Danas ću krvavice peći, ali imam i sarmu”, rekla je.  “Krvavice uz što”, pitamo je.

“Pa uz krumpir neki. Ali samo za sebe i muža, a kad inače radim ručak za sve, pa nekako se uvijek snađem do 50-60 kuna. To je malo mesa, povrće… Kuham jako puno povrća svaki dan. Ako imamo leću uz to stavim malo piletine svakome. Ako imamo grah onda za dva dana kuham”, kazala je.

Čini se kako kućanstvo s prosječnim primanjima može lijepo jesti ako se dobro organizira, ali umirovljenicama i drugim socijalno ugroženim skupinama teško da to može pomoći.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.