O budućnosti zelenih stranaka u Europi i Europskom zelenom planu naš Domagoj Novokmet razgovarao je sa supredsjedateljem Europske zelene stranke Thomasom Waitzom koji je ovoga tjedna boravio u Hrvatskoj.
Ono što se u Hrvatskoj očito ne prepoznaje dovoljno jest činjenica da “zeleno” sve više igra, ne samo u Europskoj komisiji i briselskim hodnicima, nego i kod birača. Zeleni su, primjerice, prema posljednjim istraživanjima preuzeli vodstvo na ljestvici najpopularnijih stranaka u Njemačkoj i u leđa im gleda CDU Angele Merkel.
U Hrvatskoj ste kako biste podržali koaliciju Možemo! u predizbornoj kampanji za lokalne izbore. Zašto?
Jer diljem Europe progresivni gradonačelnici koji razmišljaju “zeleno” uvode najviše promjena u našem društvu. Predvodnici su novog pristupa urbanizmu, energetici, prijevozu… Radi se o koaliciji različitih progresivnih i zelenih snaga i mislim da je ispravan potez u ovoj fazi ujediniti ove snage. Stoga sam došao pružiti podršku stranci Možemo! i Tomislavu Tomaševiću te stranci ORaH, članici naše Europske zelene stranke.
Zeleni su u Austriji na vlasti, u Njemačkoj imaju prilično optimističnu perspektivu. Što se u političkom smislu zbiva u Europi? Što se mijenja i jesu li zelene opcije odgovor za ono što se naziva krizom ljevice?
Imamo krizu socijaldemokracije, možda zato što ne ispunjava obećanja koja je dala ljudima. No zeleni pokreti nisu isključivo na lijevoj strani političkog spektra, nego su djelomično i u centru. Očuvati planet za buduće generacije na neki je način konzervativan pristup. Dakle, to nije puko pitanje ljevice ili desnice, nego pitanje modernih koncepata i koncepata orijentiranih na budućnost koji čine stvarnost s kojom se suočavamo, poput klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti, ali i nejednakosti u društvu.
Tko su glasači u Austriji ili Njemačkoj koji podupiru zelene opcije? Jesu li to novi glasači, mladi koji glasaju prvi put ili pak stariji glasači koji su razočarani onim što im se prije nudilo?
Za zelene stranke većinom glasaju mladi i mahom žene, no i sve više starijih ljudi počinje glasati za zelene. Jedna od najbrže rastućih skupina glasača u Austriji i Njemačkoj žene su starije od 55 godina iz ruralnih područja. To možda zvuči iznenađujuće, ali ovo je dio stanovništva koji shvaća da se tu radi o životima njihove djece i unuka i zato počinju glasati za Zelene.
Vi ste zapravo poljoprivrednik. Zašto ste se počeli baviti politikom?
Živim u Štajerskoj, na slovensko-austrijskoj granici u predivnoj prirodi… Odgajao sam djecu u zdravom okruženju i bio sam sretan svojim životom. Kad je moja farma dobro funkcionirala i kad su mi djeca prošla najteže doba, htio sam nekako pridonijeti društvu i planetu kako bismo održali dobru kvalitetu života.
Zeleni u Austriji mogu biti vrlo zadovoljni svojim rezultatima. Predsjednik republike iz vaših je redova, a i dio ste vladajuće koalicije. Jeste li zadovoljni rezultatima?
Kao prvo, koji tjedan nakon sklapanja koalicije sve nas je zahvatila pandemija koronavirusa. U tom je smislu ovo teško razdoblje za politički rad jer je ovo i za društvo teško razdoblje. Isto tako, koalicija s konzervativcima nije laka, no možemo ispuniti obećanja u ministarstvima koja smo dobili: Ministarstvu pravosuđa te zaštite okoliša, infrastrukture i energetike.
Je li to i politički opasna koalicija? U Hrvatskoj smo pratili priču o deportaciji djece koja su rođena i odrastala u Austriji. Bilo je puno rasprave o rezultatima koalicije koju čine toliko različite političke stranke i o tome tko na kraju pobjeđuje u onom što je politička rasprava između njih ili možda čak i sukob.
Snažno smo prosvjedovali protiv te deportacije djece. Velik dio društva, biskupi i Katolička crkva stali su uz nas i poručili da je riječ o nečem moralno pogrešnom. Ipak, demokrati smo i moramo priznati činjenicu da je naš koalicijski partner na izborima dobio više od 36 posto glaso te moramo poštovati i te glasače. Znamo da oni predstavljaju dio narativa s desnog spektra kad su posrijedi migracije, što je nama teško probaviti, ali ipak živimo u demokraciji i to nas ne sprječava da ispunimo dana obećanja.
Kako je ta priča na kraju završila?
Ta su djeca deportirana, ali mi i dalje ulažemo napore kako bismo pronašli način da ih vratimo u Austriju. Jedna je od djevojčica iz Gruzije, no nikad ondje nije živjela, ne govori jezik niti ikoga poznaje pa radimo na zakonitom načinu da je vratimo u Austriju.
Mislite li da će u konačnici ova zeleno-crna koalicija uspjeti? Mislite li da će izdržati cijeli mandat?
Dakako, to će ovisiti o ponašanju našeg koalicijskog partnera, ali spremni smo na suradnju do kraja mandata jer je posrijedi pitanje odgovornosti prema našim glasačima, ali i društvu. A i imamo Ministarstvo zaštite okoliša, koje uključuje energetiku i infrastrukturu, i u okviru njega možemo osigurati tranziciju prema zelenom gospodarstvu, što također otvara nova radna mjesta. Dakle, gospodarstvo i ekologiju možemo staviti pod isti kišobran. Vrlo nam je važno i Ministarstvo pravosuđa, uvest ćemo zabrane u pogledu državnih tajni i građani će imati pravo na pristup informacijama. Osnažili smo neovisnog tužioca i regulirali financiranje stranaka… Velik novac više ne može tako lako kupiti politiku. Dakle, ispunjavamo obećanja na ovim područjima.
“Moramo se pobrinuti da svi preuzmu dio društvene odgovornosti”
Kao što smo upravo čuli, posrijedi je mnogo više od puke ekologije, zelene industrije i sličnoga. Mnogo je više stvari u fokusu vaše stranke i stranaka poput vaše u Europi?
Apsolutno! Važna nam je i vladavina prava, demokracija, transparentnost, ravnopravnost svih građana i socijalna pravda. U našem društvu postoje velike nejednakosti, rastuće nejednakosti te se moramo pobrinuti da svi preuzmu dio društvene odgovornosti, što uključuje i velike multinacionalne kompanije.
Očekujete li ove godine sličan scenarij i u Njemačkoj? Čini se da bi gđa Baerbock čak mogla postati nova kancelarka.
Da, oni mogu pobijediti u toj utrci. Zeleni u Njemačkoj u jednoj su drugoj fazi, ondje su se dokazali u pogledu upravljanja. Dokazali su se u mnogim gradovima nekih saveznih zemalja gdje su koalicijski partneri ili čak na čelu koalicije. Pokazali su da mogu ispuniti obećanje o objedinjavanju ekologije i gospodarstva.
A što očekujete nakon izbora? Mislite li da i ondje opet postoji najveća šansa za crno-zelenu koaliciju?
I dalje se nadam i podupirem Annalenu Baerbock da preuzme mjesto kancelarke, ali bit će potrebe za koalicijskim partnerom, čak i dva. Zeleni u Njemačkoj imaju taj luksuz da će vjerojatno moći birati između koalicije sa socijaldemokratima i možda liberalima ili koalicije s konzervativcima. Oba su scenarija moguća i držim da oba mogu odgovoriti na potrebe građana.
Nakon pojave svih ovih pokreta u Europi te kad čak i Ursula von der Leyen predstavlja i promiče novu zelenu Europu, što očekujete u Europi u sljedećih 10-15 godina?
Moramo se pobrinuti da se ove najave doista i realiziraju u pojedinim državama. Veliko je pitanje kako će se iskoristiti sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost i hoće li ispuniti potrebe građana i služiti lokalnim gospodarstvima. To će biti ključno za oporavak od gospodarske krize i krize tržišta rada.
Vjerujete li da su Ursula von der Leyen i njezin tim sposobni to učiniti i jeste li zadovoljni onime što ste dosad vidjeli?
Oni se silno trude. To možete promatrati s jedne ili druge strane. Uzmimo na primjer zakon o klimi… S jedne je strane fantastično što imamo obvezujući zakon o smanjenju emisija CO2, a s druge strane, svi znanstvenici koji nešto znaju o ovoj temi reći će da 55 posto nije dovoljno, a ni trikovi s izračunom i spremnicima ugljika ne pomažu. No Komisija ima ambiciju i imamo sasvim novu situaciju u kojoj su Komisija i Zeleni u Europskom parlamentu saveznici, a države članice su one koje blokiraju.
No mi u Hrvatskoj kažemo da papir sve podnosi. Oporba optužuje da je naš Nacionalni plan oporavka i otpornosti samo zbirka starih i nikad pokrenutih programa koji se samo prebacuju iz jedne strategije u drugu, a da se pritom ne nudi ništa doista novo u pogledu onoga što bi nova zelena Europa trebala biti.
Ta sumnja postoji ne samo u Hrvatskoj, da će vlada pokušati taj novac iskoristiti za popunjavanje starih rupa. Ali Komisija mora odobriti sve ove planove i svjesna je spomenutoga. Podrobno ćemo proučiti planove i novac će doći samo ako se dokaže da ispunjava svrhu.
Unatoč činjenici da se svi žure, mislite li da je realno da Komisija zaustavi programe koji nisu dovoljno ozbiljni, reformski i slično?
Djelomično, da, u slučajevima kad to bude očito. Siguran sam da će ipak biti nekih rupa u sustavu unutar država, ali u konačnici svi moramo podijeliti odgovornost. Komisija mora ispuniti obećanja, ali i države članice.
Vodi se velika rasprava u europskim tranzicijskim državama o strahu da zamisao o novoj zelenoj Europi iz istočne perspektive samo znači manje prilika, radnih mjesta, dodatan pritisak na njihovu industriju. Mislim da te zemlje to katkad više vide kao opasnost, a ne kao priliku.
To ovisi o onome što određena zemlja čini. Ako kao država želite iskoristiti prilike, sada za to imate sav mogući potencijal. Europska se unija prvi put ujedinila i daje bespovratna sredstva, ne samo zajmove, nego i bespovratna sredstva, kako bi države provele tranziciju. Svaka vlada u konačnici mora preuzeti odgovornost pred vlastitim građanima. A i nadam se da će građani budno pratiti što njihove vlade rade.
Pitam vas to jer se mali poduzetnici na međunarodnoj razini ne mogu boriti za svoje planove i projekte. Trebaju nekoga tko će ih zastupati.
Ako želimo gospodarski oporavak u cijeloj Europi, moramo doprijeti do lokalnog gospodarstva. U protivnom nećemo ispuniti svoja obećanja o zelenim radnim mjestima. Stoga ćemo veoma pomno pratiti kamo novac ide, no svi moramo sudjelovati u tim naporima. I velike kompanije moraju dati svoj doprinos, ali ključno je ulagati u projekte koji će podupirati lokalne obrtnike, one koji postavljaju izolaciju na kuće, solarne panele na krovove, ne na tlo, nego prvenstveno na kuće, što će osigurati i malen prihod kućanstvima koja proizvode energiju.
U Hrvatskoj smo usred velike korupcijske afere koja uključuje barem jednu ministricu, nekoliko državnih tajnika i pomoćnika ministara. Posrijedi je korupcija vezana za projekte vjetroelektrana. Mislite li da su obnovljivi izvori energije u 21. stoljeću usporedivi s biznisom zbrinjavanja otpada kada govorimo o korupciji?
Korupcija se događa uvijek kad je u igri velik novac i kad možete mnogo zaraditi, a obnovljivi izvori tu nisu iznimka. A i korupcija nije svojstvena samo Hrvatskoj, postoji i u Austriji te drugim europskim zemljama, iako možda na drukčijim razinama. No izvanredno mi je i pruža nadu to što se u Hrvatskoj vodi javna rasprava o korupciji, pravosuđe se napokon bavi korupcijom, što nije oduvijek bio slučaj. Držim da su to ispravni koraci za borbu protiv korupcije.
“Prvo i osnovno – osigurati transparentnost”
Iz vašeg austrijskog iskustva, što država mora učiniti na organizacijskoj razini kako bi se zaustavila korupcija u pogledu novih zelenih prilika?
Prvo i osnovno: osigurati transparentnost. Javnosti treba pokazati tko dobiva koja sredstva, na kojoj osnovi i temeljem kojih ugovora. To je od najveće važnosti. Drugo: mora postojati demokratski nadzor, odnosno uključivanje oporbe u donošenje odluka. Odluke se moraju pomno proučiti, a oporba treba imati priliku dati kritike i unaprijediti programe.
Još dva pitanja u vezi sa Zelenima Europe. Vi ste supredsjednik Europske zelene stranke. Koju poruku vi i njemački Zeleni želite poslati uz ovo dvoje supredsjednika?
Ako pogledate što se događa s druge strane Atlantika, SAD je shvatio poruku i strašno puno ulaže u zelene tehnologije i zelenu tranziciju. No mi Europljani i dalje imamo prednost toga što smo prvi. Ako doista ambiciozno krenemo u tom smjeru, možemo ostvariti dobar gospodarski razvoj, što će rezultirati dobrom kvalitetom života naših građana.
A ovaj koncept supredsjednika, muškarca i žene na vodećim pozicijama… Kakvu poruku time želite poslati?
Želimo pokazati da su unutar Zelenih muškarci i žene jednaki, na istoj razini važnosti, a to je i način da podijelimo posao. Odgovorni smo za više od 40 stranaka članica diljem Europe, ne samo u Europskoj uniji, i to je pitanje dijeljenja kompetencija i posla. Nitko nije savršen, svi imaju posebne talente i držim da smo snažniji ako ih udružimo.
Na europskoj se razini politika uvelike svodi na “mišiće”, odnosno udruživanje snaga i suradnju. Je li nova ljevica vaš prirodni partner? Vidite li mogućnost za snažniju suradnju s njima kako biste možda postali treća ili čak druga opcija po snazi nakon sljedećih izbora na europskoj razini?
Velika je razlika između različitih zemalja i različitih lijevih stranaka. Neke su dovoljno pragmatične da spremno preuzmu odgovornost, druge mi je pak malo teže prihvatiti jer su njihovi zahtjevi previše u suprotnosti s današnjom realnošću. Ali s dijelom stranaka nove ljevice surađujemo u Europskom parlamentu. Katkad se i pridružujemo našim strankama, recimo u Barceloni. Catalunya en Comú dobar je primjer stranke čija je kandidatkinja postala gradonačelnica te osvojila i drugi mandat jer je ispunila što je obećala. Što se tiče formiranja progresivne i zelene većine, spremni smo na suradnju s razumnim strankama ljevice.
Što će biti sljedeći veliki cilj, odnosno u fokusu zelenih Europe? Na što ćete se usredotočiti nakon pokretanja Plana oporavka?
Slijedi nam strategija za šume, i dalje moramo dovršiti zajedničku poljoprivrednu politiku. Sve su ovo politički okviri nužni za provođenje Europskog zelenog plana. Ta bitka još nije završena. Iz godine u godinu morat ćemo činiti sve što možemo kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova, toga ćemo se držati. I Konferencija o budućnosti Europe od ključne je važnosti jer smo tijekom ove krize vidjeli da Europa mora odgovoriti na izazove i u nekim drugim područjima: odrediti razinu minimalne zdravstvene skrbi za sve europske građane, ali i pobrinuti se da se što više izjednače socijalni standardi u Europi, a ne da se razlike produbljuju. Sva ta pitanja – društvena uključenost, nezaposlenost, sustavi zdravstvene skrbi gdje su radnici pošteno plaćeni, teme su na kojima ćemo mnogo raditi.
U cijeloj ovoj priči oko tranzicije mislim da je vrlo važno ne zaboraviti one koji žive u siromaštvu. U 21. stoljeću imamo nove aspekte siromaštva – energetsko siromaštvo itd. Što zelene stranke mogu učiniti na tom području ako te građane žele pridobiti na svoju stranu i pobrinuti se da se ne protive vašim idejama?
Naši programi minimalne socijalne pomoći u pravilu su mnogo progresivniji od onih koje nude socijaldemokrati. Također želimo da i oni manje imućni dobiju svoj dio kolača, ali tu je i naš plan da sredstvima iz Fonda za oporavak financiramo ugradnju izolacije, što će dovesti do nižih računa za režije, osobito za manje imućne građane. Energetsko siromaštvo velik je problem, moramo se pobrinuti da novac ode direktno za pomoć građanima i ključno je nikoga ne ostaviti po strani.
Što nas vraća na našu prvu temu – lokalnu politiku. Mnoge od ovih stvari ne mogu se ostvariti bez lokalne politike.
Tako je. Mnogo je progresivnih gradonačelnika: Gergely Karácsony u Budimpešti, Ada Colau u Barceloni. Nedavno sam se pridružio Beppe Sala, gradonačelnik Milana, a tu su i mnogi drugi… Urbani centri središta su tranzicije, novih trendova i pomaka prema zelenom gospodarstvu. Zato sam i došao u Zagreb pružiti podršku Tomislavu Tomaševiću u utrci za gradonačelnika Zagreba.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!