Znanstvenik o prebrzom zagrijavanju Jadrana: Ne možemo to zaustaviti, ali nešto ipak možemo napraviti!

Podsjećamo, znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković su u sklopu međunarodnog istraživanja analizirali podatke prikupljene u najdubljem dijelu Jadrana, te došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda - višestruko brže od klimatskih projekcija.

O mjerljivim promjenama temperatura u Jadranskom moru, Vilibić je komentirao:

"Postoje jasna mjerenja u dubokom dijelu Jadrana, postoje sustavi koji kontinuirano mjere 20 godina, a u zadnjih 10 godina izmjeren je jak porast temperature na 1000 do 1200 m dubine, gotovo jedan stupanj, što je više desetaka puta više nego u posljednjih 100-njak godina."

Naglasio je sveobuhvatnost ovih istraživanja koja ne uključuju samo hrvatske znanstvenike, nego i međunarodne i europske instrumente: "Temeljna mjerenja su provedena kroz europski program ARGO, to su plovci koji plutaju na određenoj dubini, satelitom se podaci šalju svakih 5 dana", nastavivši kako je takvih plutača diljem svijeta oko 4.000, te ih je par razmješteno i po jadranskim dubinama. Također, "postoji talijanska plutača iz fonda OGS, koja isto mjeri 20 godina, postoji i instrument koji je fiksiran na dubinu od 1200 metara. Za mjerenja smo koristili i krstarenja brodovima, uzmete uzorak, stavite sondu, izmjerite temperaturu..."

Kako bi zaokružili cijelo istraživanje, znanstvenici Ruđera Boškovića su koristili i podatke slovenskih kolega s njihove mjerne plutače koja je pozicionirana u plitkom dijelu Jadrana, u Piranskom zaljevu, a podatke mjeri preko 20 godina.

Ugrožen je i sjeverni dio Jadrana

O prikupljanju podataka i sa sjevera Jadrana, Vilibić je rekao:

"To je reprezentativno zato što je sjeverni dio Jadrana jako plitak. Jadran je dubok 1.200 metara otprilike nekoliko desetaka kilometara ispred Dubrovnika, ali Jadran jest plitak, ako uzmete u obzir da je Sredozemlje duboko pet kilometara. To je relativno plitko more, i baš zato što je plitko, osjeća zatopljenje brže od dubljih mora."

Zašto se promjene događaju toliko brzo?

"Događa se brzo zato što se nešto u sjevernom Jadranu dogodilo", upozorava Vilibić, "a to što se dogodilo jest manjak oborina, manjak riječnih dotoka, uz zagrijavanje, tople zime... Zadnjih godina su zime relativno tople, i to je problem, jer se zimi stvara inače ta hladna voda koja je gušća i tone na dno te ide prema dolje, prema jugu Jadrana. Sada je ona dosta toplija i slanija, 0,8 stupnjeva u 10 godina je puno više od 0,2 ili 0,3 stupnja u zadnjih 100 godina otkad postoje mjerenja u Jadranu još od Austro-ugarske."

Vilibić je upozorio i na ozbiljne posljedice po ekosustav: "Postoje vrste koje su osjetljive na ove promjene temperatura. Ako imate organizme kao što su koralji, koji su navikli na određenu temperaturu, konstantnu, i ako je naglo promijenite, dogodit će se da će koralj izblijediti. Postoje vrste ribe koje vole toplo more pa dolaze, na taj način se mijenja cijeli ekosustav, što utječe na ribarstvo, na gospodarstvo..."

Ne možemo napraviti ništa kako bismo ovo spriječili

"Mi za ovaj fenomen zagrijavanja ne možemo ništa napraviti. Promjene su definirane globalnim klimatskim promjenama. Možemo se prilagoditi, evo što možemo napraviti: znamo da će se more zagrijavati, koja je onda naša politika vezana za marikulturu, turizam, obalnu infrastrukturu, ako će rasti razina mora, znamo da imamo i UNESCO područja uz samu obalu - postoje deseci problema, problem pitke vode, na primjer."

"Doći će neke nove vrste. Doći će vrste koje će stvarati probleme, ali doći će vrste koje mogu biti od koristi, recimo plavi rak. Ribari bi se trebali bojati, ali država i politika bi trebale to prepoznati i dati sugestije, mjere prilagodbe. One se ne događaju preko noći, imamo dovoljno vremena da se prilagodimo tome. Dugačak je put u Hrvatskoj, od riječi do strategijei do dobrih djela."