Covid može uzrokovati plakove slične Alzheimerovoj bolesti u očima i mozgu

Ovo bi moglo objasniti zašto se „moždana magla“, zajednički naziv za probleme s pamćenjem i kognicijom, često prijavljuje kao simptom Covid-19, piše Science Alert.

U novoj studiji koju je vodilo Sveučilište Yale, istraživači su pokušali rasvijetliti očite sličnosti između moždane magle uzrokovane Covidom i Alzheimerove bolesti, istražujući može li SARS-CoV-2 uzrokovati plakove slične Alzheimeru koji bi mogli objasniti moždanu maglu nakon infekcije.

"Postoji sve više dokaza koji povezuju Covid-19 i moždanu maglu, često prijavljivani simptom nakon infekcije," kaže glavni autor Brian Hafler, oftalmolog s Yale School of Medicine.

"Iako mehanizmi moždane magle nakon Covida još nisu potpuno razjašnjeni, znanstvenici su otkrili da SARS-CoV-2 može izazvati nakupljanje amiloid beta proteina u središnjem živčanom sustavu."

Mrežnica kao uvid u stanje mozga

Mrežnica oka je dio središnjeg živčanog sustava i, kao jedan od klinički najpristupačnijih dijelova tog sustava, može pružiti uvid ne samo u oči, već i u stanje mozga.

Prethodna istraživanja pokazala su da se amiloid beta nakuplja u mrežnicama i mozgovima pacijenata s Alzheimerovom bolešću, što sugerira da bi testiranje mrežnice moglo poslužiti kao praktična metoda za dijagnosticiranje i praćenje Alzheimerove bolesti u većem opsegu.

Kako bi to istražili, znanstvenici su koristili postmortem ljudsko mrežničko tkivo i uzgojili mrežnične organoide – male 3D modele mrežnice dobivene iz ljudskih matičnih stanica.

Analizirali su različite vrste stanica pronađenih u mrežničkom tkivu, mjereći RNK unutar jezgri stanica kako bi utvrdili proizvodnju proteina.

Fokusirali su se na dva proteina – neuropilin-1 (NRP1) i angiotenzin-konvertirajući enzim 2 (ACE2) – koji su ranije identificirani kao mogući ciljevi koje SARS-CoV-2 iskorištava za ulazak u neurone.

NRP1 se pojavio u neuronima i glijalnim stanicama mrežničnog tkiva osoba koje su imale Covid, ukazujući na moguću ulaznu točku virusa u ljudsko oko.

Osobe bez povijesti demencije i dalje su pokazivale povišenu razinu nakupljanja amiloid beta proteina ako su preboljele Covid, često rezultirajući mrežničnim tkivom sličnim onome kod Alzheimerove bolesti.

Razine amiloid beta također su porasle u mrežničnim organoidima nakon izlaganja šiljastom proteinu SARS-CoV-2, koji pomaže virusu da uđe u stanice domaćina.

Međutim, kada su istraživači uveli inhibitor NRP1, uspjeli su spriječiti porast amiloid beta proteina koji bi se inače pojavio u mrežničnom tkivu izloženom virusnom šiljastom proteinu.

Ovo ukazuje na mogućnost ciljanog djelovanja na NRP1 kako bi se suzbile neurološke komplikacije Covida, kao što je često spominjana moždana magla.

"Na mehanističkoj razini, uključenost NRP1 u agregaciju amiloid beta proteina daje konkretan molekularni cilj za buduća istraživanja," kaže Hafler.

Šiljasti protein

"Naše istraživanje je pokazalo da izloženost SARS-CoV-2, posebno njegovom šiljastom proteinu, može dovesti do stvaranja amiloid beta agregata u ljudskom mrežničnom tkivu i organoidima."

Osim što baca novo svjetlo na moždanu maglu povezanu s Covidom, studija također podržava teoriju da je amiloid beta svojevrsni tjelesni čuvar mozga, kaže Hafler.

Dugo se sumnjalo da uzrokuje Alzheimerovu bolest, no sada se ovi plakovi sve više smatraju pokazateljima dubljeg problema.

Amiloid beta je još uvijek slabo shvaćen, no strukturno je sličan poznatim antimikrobnim peptidima, a neka istraživanja sugeriraju da bi mogao igrati važnu ulogu u imunološkom sustavu mozga.

Budući da Alzheimerova bolest može oslabiti krvno-moždanu barijeru, nakupljanje amiloid beta moglo bi ukazivati na pokušaje mozga da se obrani od mikrobioloških uljeza.

"To jača hipotezu o antimikrobnoj ulozi amiloid beta proteina u Alzheimerovoj bolesti, sugerirajući da bi on mogao djelovati kao dio urođene imunološke obrane mozga protiv virusnih infekcija," kaže on.

Autori ističu da i drugi virusi mogu pokrenuti slična nakupljanja amiloid beta proteina, naglašavajući potrebu za daljnjim istraživanjima.

Hafler i njegovi kolege trenutno provode kliničke studije u nadi da će otkriti može li Covid povećati dugoročni rizik od Alzheimerove bolesti.

"Naš je krajnji cilj spriječiti dugoročne neurološke posljedice Covid-19 i istražiti inhibitore NRP1 i druge modulatore interakcija između virusa i domaćina kao potencijalne terapije za sprečavanje virusom izazvane amiloidne patologije i Alzheimerove bolesti," zaključuje Hafler.