Pacijenti oboljeli od dijabetesa tipa II za Badnjak su ostali nemalo iznenađeni kada su odlaskom u ljekarnu shvatili da su pojedini oralni lijekovi, ali i inzulini poskupjeli, a neki od njih za više od sto posto.

To je izazvalo bijes, pa je dio njih odbio uzeti lijekove i inzulin protestirajući tako zbog visokih cijena.

Primjerice oralni lijek Januvia do Badnjaka je osiguranike koštao oko 64 kune da bi se 24. prosinca prvi put podigla cijena na stotinjak kuna, a zatim i sutradan, na Božić, za dodatnih nekoliko desetaka kuna, pa tako danas njegova cijena iznosi 133 kune što je skuplje za više od 100 posto.

Uz taj lijek danas je jedan od skupljih lijekova na tržištu Trajenta koja je s već pojedinim umirovljenicima nedostižnih 186 kuna “skočila” na 190 kuna, a tu je i Janumed koji se prije plaćao 89,30 kuna, a sada 93 kune.

Pacijenti odbili uzeti skuplje lijekove

U splitskim ljekarnama tvrde kako su u samo jednom danu imali desetak pacijenata koji su odbili uzeti lijekove, a neki i inzulin jer su imali povećanu nadoplatu.

Većina njih su umirovljenici koji nemaju dosta novca za kupnju lijekova, pa se onda u odluci hoće li platiti primjerice struju, kupiti kruh ili uzeti lijek s doplatom rađe odlučuju ne piti ih. Dodaju kako to nije samo slučaj s tom kategorijom lijekova već za sve lijekove koji se doplaćuju.

Ljekarnici im objašnjavaju da postoje zamjenski lijekovi na osnovnim listama za koje neće trebati izdvajati niti lipe, kao i da im liječnik specijalist to može prepisati. I ne samo to već ih treba upozoriti kada im prepiše lijek koji se nadoplaćuje.

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje su na upit o poskupljenju lijekova i inzulina za dijabetičare tipa II odgovorili kako je način utvrđivanja cijena lijekova koji se nalaze na osnovnoj i dopunskoj listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) propisan pravilnikom o mjerilima za stavljanje lijekova na listu lijekova kao i načinu utvrđivanja cijena lijekova koje će plaćati HZZO te načinu izvještavanja o njima, a koji donosi ministar zdravstva.

“HZZO je obvezan provesti postupak usklađivanja cijena lijekova koji se propisuju na recept HZZO-a kroz referentne terapijske skupine i podskupine, pri čemu se utvrđuje razina cijene koju će za pojedini lijek plaćati HZZO. U postupku, farmaceutska trgovačka društva, odnosno nositelji odobrenja očituju se prihvaćaju li ili ne prihvaćaju referentnu cijenu lijeka. Na temelju tog očitovanja, lijekovi se uvrštavaju na osnovnu listu (oni za koje su nositelji odobrenja prihvatili referentnu cijenu) ili na dopunsku listu (oni za koje nisu prihvatili”, objašnjavaju u HZZO- u.

Dodaju i da se za lijekove uvrštene na dopunsku listu utvrđuje iznos sudjelovanja koji predstavlja razliku između iznosa originalne cijene lijeka i iznosa utvrđenog kao referentna cijena lijeka. Tvrde da s obzirom da nositelji odobrenja nisu htjeli sniziti cijenu originalnog pakiranja lijeka tako su se za pojedine lijekove utvrdili iznosi sudjelovanja za osigurane osobe, a za pojedine lijekove su se povisili.

Nakon završenog postupka porasla je doplata za liječenje dijabetesa tipa II za inzulin Levemir sa 90,70 na 115,00 kuna, Tresiba sa 41,30 na 76,11 kuna, doplata za Fiasp je 14,46, te za NovoMix 50 2,67 kuna.

Drugim lijekovima koji se koriste u liječenju dijabetesa tipa II na dopunskoj listi lijekova iznos sudjelovanja za osigurane osobe nije porastao, već je ostao ili nepromijenjen ili se smanjio, tvrde u HZZO-u.

“Napominjemo kako se lijekovi utvrđeni dopunskom listom lijekova mogu osiguranoj osobi propisati na recept uz njezin pristanak pri čemu osigurana osoba mora biti upoznata o svojoj obvezi sudjelovanja u cijeni lijeka u iznosu utvrđenom u dopunskoj listi lijekova”, zaključuje HZZO.

Endokrinolozi, dijabetolozi, internisti i liječnici obiteljske medicine s kojima smo razgovarali na tu temu umiruju javnost i kažu da za dio lijekova postoje zamjenski, te da u tom slučaju svaki pacijent na svoje traženje može dobiti lijek koji se ne naplaćuje, ali isto tako da ima i lijekova i inzulina koji nemaju zamjenu.

Pacijenti to moraju kazati svom liječniku, pa će mu se naći, ukoliko ga ima, lijek s osnovne liste čiju cijenu pokriva njegovo osiguranje.

S druge strane pacijenti strahuju da su sva poskupljenja lijekova u posljednje vrijeme uvod u kraj zdravstvenog osiguranja kakvo smo nekada imali jer ćemo u budućnosti, očito, lijekove skupo plaćati.