Ovo se događa u vašem tijelu djelić sekunde prije nego što zakašljete: Video će vas iznenaditi

Proces započinje u dišnim putovima. Sluznica grla, dušnika i bronha prepuna je specijaliziranih živčanih završetaka koji neprestano "osluškuju“ okolinu. Kada osjete nadražaj poput prašine, dima, sekreta, bakterija ili virusa, oni šalju hitan signal mozgu. Taj signal putuje živcima do centra za kašalj koji se nalazi u produženoj moždini.

Mozak potom u djeliću sekunde aktivira niz mišića. Najprije dolazi do dubokog udaha kako bi se pluća napunila zrakom. Odmah zatim zatvara se glasni procjep u grkljanu, a mišići prsnog koša i trbuha snažno se kontrahiraju. Time se u plućima stvara visok tlak.

U sljedećem trenutku glasni se procjep naglo otvara i zrak biva izbačen velikom brzinom. Taj snažan mlaz zraka izbacuje sluz, strane čestice i mikroorganizme iz dišnih putova. Upravo zato kašalj predstavlja jedan od najvažnijih obrambenih mehanizama organizma.

Brzina zraka pri kašlju može biti iznimno velika, što objašnjava zašto se kapljice lako šire u okolinu. Zbog toga se kašalj smatra jednim od glavnih načina prijenosa respiratornih infekcija, osobito u zatvorenim prostorima.

Važno je razumjeti da kašalj nije bolest, već simptom ili refleks. Može biti znak bezazlene iritacije, ali i upozorenje na infekciju, alergiju, astmu, bronhitis ili upalu pluća. Dugotrajan ili uporan kašalj uvijek zahtijeva liječničku procjenu, osobito ako je praćen povišenom temperaturom, bolovima u prsima ili otežanim disanjem.

Zanimljivo je i to da se kašalj često aktivira prije nego što postanemo svjesni opasnosti. Mozak reagira brže od naše svijesti jer mu je prioritet zaštititi dišne putove i spriječiti prodor štetnih tvari u pluća.

Upravo ta brzina i automatizam čine kašalj jednim od najsavršenijih refleksa ljudskog tijela. Iako neugodan i često iscrpljujući, u većini slučajeva ima jednu jasnu ulogu – očuvati pluća i omogućiti normalno disanje.