Tripofobija: Neobičan strah od rupa koje su svugdje oko nas

Fobija je mnogo, a jedna od njih je tripofobija, odnosno strah od rupa. Tako se osoba može bojati rupa na svakodnevnim predmetima, biljkama, voću i drugim namirnicama. Stanje se tretira terapijom kod psihoterapeuta.

Čega se sve osobe s tripofobijom boje?

Osobe koje imaju tripofobiju se boje predmeta ili namirnica s rupama. Ipak, neki se neće bojati ovih stvari, već će im se jednostavno gaditi ili izazivati nelagodu.

U svakom slučaju, stvari i hrana koje potiču tripofobiju su:

• kruh i peciva sa sjemenkama
• određeno voće poput jagoda, malina ili kivija
• sir s rupama
• prirodna spužva
• košnica pčela
• suncokreti
• vodeni baloni od sapunice
• životinje s krugovima po sebi poput leoparda, psa dalmatinca

Tripofobiju ima jedna od šest osoba, a poremećaj je prvi puta imenovan 2005. godine. Popularizirala ga je serija "American Horror Story: Cult", gdje je jedan od likova imao ovaj poremećaj.

Zašto dolazi do tripofobije?

Nije poznato zašto se točno strah od rupa javlja. Može se javiti kao simptom opsesivno kompulsivnog poremećaja ili anksioznog poremećaja.

Neki stručnjaci misle da do poremećaja dolazi kod osoba koje se boje otrovnih ili drugih opasnih životinja. Može se javiti kao reakcija na neugodan događaj s nekim od predmeta s rupama. Ipak sva istraživanja su tek na počecima pa se ne zna točan razlog.

Kako prepoznati tripofobiju?

Simptomi su baš kao i kod svake fobije. Javljaja se naugoda, osoba se naježi, ubrzava se rad srca, preznojava se, a može doći i do mučnine.

Osim pojave simptoma kada osobe vide rupičaste stvari, simptomi se mogu javiti i od same pomisli na njih.

Ovu fobiju češće imaju ženske osobe.

Kako se tretira strah od rupa?

Prije svega, potrebno je potražiti stručnu pomoć i to psihoterapeuta. Najčešće se koristi terapija izlaganjem. Odnosno, osoba se izlaže svojem strahu i na taj način ga na kraju i pobijedi.

Tijekom terapije, osoba nauči pravilno disati, a prvo joj se pokazuje fotografija stvari s rupama. Kako terapija traje, tako se osoba sve više izlaže pa se na kraju suočava i sa samim predmetima koji joj izazivaju nelagodu.

Druga vrsta terapije koja se koristi je kognitivno bihevioralna terapija, a pomoći može i EET, točnije tapkanje kojim se u ovom slučaju smanjuju stres i anksioznost.

Osobe koje ne tretiraju fobiju mogu kasnije u životu razviti depresiju, probleme sa spavanjem, panične napadaje ili povećani stres. Upravo zato je potrebno potražiti pomoć na vrijeme.

Zaključak

Tripfobija je strah, ali i nelagoda zbog stvari ili hrane s rupama. Nije poznato zašto dolazi do ove fobije, ali može se tretirati. Važno je na vrijeme potražiti pomoć kako ne bi utjecala na svakodnevni život i izazvala depresiju ili slična stanja.