Kako je propao projekt Južnog toka tako je ponovo uskrsnuo projekt LNG terminala na otoku Krku. Ali ovaj put kao strateški projekt, ne samo hrvatske vlade koja ga desetljećima nije uspjela pomaknuti s mjesta, nego i Sjedinjenih Dražava i Europske unije.

Uz milijune koji će proći kroz hrvatsko gospodarstvo angažmanom domaćih kompanija u izgradnji LNG-a Hrvatska bi na skladištenju i distribuciji godišnje zarađivala nekoliko milijardi kuna.

LNG u Omišlju, ovako kako je sada zamišljen trebao bi imati kapacitet od 6 milijardi kubičnih metara plina godišnje čiji plasman ne bi trebao biti problem, unatoč tradicionalno skupljem ukapljenom plinu, no što je primjerice, onaj prirodni ruski.

Kada bi prvi tankeri trebali pristati u Omišalj otišao je provjeriti Veljko Skenderija.