Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je izjavio da poteškoće u vezi s Agrokorom ne ugrožavaju bankarski sustav u Hrvatskoj, napomenuvši da bi u "najgorim scenarijima" neke od banaka trebale dodatnu dokapitalizaciju.
“Svi naši stres testovi pokazuju da i u najlošijem predviđenom scenariju bankarski sustav ostaje vrlo stabilan, i dalje nijedna od banaka nije ugrožena, no neke od banaka bi, u najgorim scenarijima, mogle trebati dodatnu dokapitalizaciju. Ali sustav definitivno ostaje vrlo stabilan,” rekao je Vujčić novinarima na margini godišnje skupštine Europskog fonda za jugoistočnu Europu (EFSE), odgovorivši na upit kako bi bankarski sektor podnio eventualni stečaj Agrokora.
VEZANE VIJESTI
Podsjetio je da je HNB radio svoj “uobičajeni stres test” te da je sada u njegovu simulaciju uključio i situaciju u Agrokoru uz “nekoliko pretpostavki koliko bi banke izgubile od svojih potraživanja prema Agrokoru”.
Na upit može li kriza u vezi s Agrokorom utjecati na tečaj kune, guverner Vujčić je odgovorio kako “to ne bi vezao”. “Mislim da možemo održati tečaj kune stabilnim i to ćemo činiti – to ne bi trebalo vezati uz probleme Agrokora,” kazao je Vujčić.
Na upit što HNB namjerava poduzeti da se ne ponovi kriza kao sa CHF kreditima, obzirom na najave o povećanju kamata, Vujčić je odgovorio kako su to dvije različite stvari.
“To su dvije različite stvari, iako se na prvi pogled mogu uspostaviti neke veze. Što se tiče kamata, nitko ne zna ni kada će rasti ni u kojem smjeru, kao što ne možete predvidjeti u kojem smjeru će se kretati tečajevi. Ono što smo rekli je da ćemo dati preporuku bankama da svojim klijentima ponude zaštitu od kamatnog rizika budući da je većina kamatnih stopa varijabilna,” naveo je Vujčić.
Novinari su pitali Vujčića koji su razlozi za odbijanje izdavanja licence etičkoj banci, a on je odgovorio kako će tijekom dana biti objavljeno obrazloženje u vezi toga. “Tu se radi jednostavno da sve banke moraju zadovoljiti uvjete da bi dobile licencu, a u ovom slučaju Hrvatske narodna banka nije mogla učiniti ništa drugo nego odbiti,” kazao je. Na dodatni upit koji su to uvjeti, kazao je da ih ima više, spomenuvši pritom kapital.
Jedno od pitanja odnosilo se i na “previsoke kamate” građanima na kredite a “preniske kamate” na njihov štednju, a Vujčić je kazao da banke imaju prostora za smanjenje marži. Po njegovim riječima, kamatne stope na depozite sada su na povijesnim minimumima, ali su takve praktički u cijeloj Europi, dok su u nekim zemljama čak otišle i u negativni teritorij. “Kod nas ne vjerujem da bi mogle otići u ‘negativni ‘teritorij, ali štednja u banci više nije jako dobra investicija”, ustvrdio je.
EFSE bi mogao više investirati u Hrvatsku
Guverner Vujčić u četvrtak sudjeluje u radu godišnje skupštine Europskog fonda za jugoistočnu Europu (EFSE), koji osigurava mikrofinanciranje s više od milijardu eura vrijedne imovine.
Kao pokretač financiranja za 860.000 malih poduzeća te stambenih kredita u vrijednosti od 5,9 milijardi eura, od svog osnutka EFSE je izravno pridonio poboljšanju pristupa financijama za stotine tisuća mikro i malih poduzetnika i kućanstava s niskim prihodima na 16 tržišta jugoistočne Europe i europske istočne susjedne regije.
Osnovan 2005. godine, otada je fond osigurao kredite gotovo stotinu svojih partnerskih institucija za kreditiranje u regijama u kojima posluje. Na dan 31. prosinca 2016. godine, portfelj investicija EFSE-a iznosio je 924,3 milijuna eura, koja su trenutno na raspolaganju za financiranje više od 160.000 kredita s ukupnim volumenom od milijardu eura.
Vujčić smatra da taj Fond može više investirati u Hrvatsku nego što je to do sada bio slučaj, ali da će o tomu odlučuju u fondu.
“Pristup financijama nije jedan od glavnih problema, ali je jedan od problema koje imaju hrvatska mala i srednja poduzeća. Međutim, glavnini tih poduzeća nedostaje kolaterala i kapitala te zbog toga nisu u stanju pristupiti bankama i dobivati zajmove,” napomenuo je Vujčić. Dodao je kako bi država “tu mogla pomoći kroz garancijske sheme za kredite malim i srednjim poduzećima i to korištenjem sredstava iz EU-a”.
Predsjednik Upravnog odbora EFSE-a Christoph Tiskens u stanci skupštine novinarima je rekao da je EFSE, što se tiče Hrvatske, spreman na novi dogovor.
Po njegovim riječima, taj fond trenutačno raspolaže s oko milijardu eura, a najviše sredstava povlače Turska i Srbija. Dodao je da je fond posebice usredotočen na investicije za razvoj poljoprivrede, a spreman je pomagati vladama i na suzbijanju nezaposlenosti u jugoistočnoj Europi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
