Hrvatska udruga banaka (HUB) u petak je ponovila da trajno rješenje za dužnike s kreditima u švicarskim francima treba tražiti u socijalnom modelu i da su banke u tome spremne sudjelovati, a očekuje da se na sastanku u ponedjeljak i Ministarstvo financija izjasni je li država spremna sudjelovati u stvaranju takvog trajnog i održivog rješenja.
HUB to ističe u svom komentaru najnovijeg, u četvrtak objavljenog izvješća Europske komisije (EK) s analizom gospodarske situacije u Hrvatskoj u kojoj su ponovno, drugi put zaredom, utvrđene makroekonomske neravnoteže.
Po navodima HUB-a, izvješće EK “jasno ukazuje Vladi da pristup kakav je primijenjen kada je tečaj za otplatu kredita u švicarskim francima fiksiran svim dužnicima nije bio dobro rješenje. Isto izvješće poziva da se za trajno olakšanje dužnicima u švicarcima ide prema socijalnom kriteriju”, navodi se u komentaru HUB-a.
Dodaju kako bi, prema Komisiji, najbolji način bilo olakšanje situacije najranjivijim dužnicima i onima čije su sposobnosti plaćanja izrazito pogoršane. “Kada bi se proporcionalno pomagalo svima, u isti bi se mah disproporcionalno pomoglo bogatijim kućanstvima i onima koji su dizali kredite radi investiranja”, kažu u HUB-u i podsjećaju kako danas imamo situaciju da i oni koji su kupili nekretnine kreditima u švicarcima radi investiranja ili oni koji su na isti način kupili skupe automobile imaju jednake olakšice kao i oni koji su stvarno socijalno ugroženi otplatom kredita, pri čemu cijeli račun za te olakšice plaćaju banke.
Kada olakšice ne bi bile jedinstvene, stvarno ugroženima bi se moglo pomoći i više nego sada, navode ih HUB-a i dodaju da su banke za to ponudile konkretna rješenja te da o njima treba nastaviti razgovarati.
VEZANE VIJESTI
“Izvješće EK izrijekom kaže da prelijevanje tereta na bankarski sektor može imati posljedice na buduće kreditiranje građana. Ovakva privremena mjera već sada povećava pravnu nesigurnost i pridonosi stvaranju negativnog poslovnog okružja”, smatraju u HUB-u.
Ponavljaju da rješenje zato treba tražiti u socijalnom modelu, kojim se dio neizdrživog tereta duga otpisuje građanima koji su na dug financirali jedinu nekretninu u kojoj žive.
“Banke su u tome spremne sudjelovati te podnijeti dio financijskog tereta. Zato očekujemo da se u ponedjeljak Ministarstvo financija izjasni je li država spremna sudjelovati u stvaranju ovakvog trajnog i održivog rješenja. Vjerujemo da ga možemo postaviti brzo i time i značajnije pomoći onima koji su stvarno ugroženi, ali u tome moraju sudjelovati institucije države”, zaključuje se u priopćenju HUB-a.
